Kremlj je u ponedeljak direktno optužio Sjedinjene Dražave za napad na Krim raketama ATACMS američke proizvodnje, u kojem su poginule četiri osobe a povrijeđena 151. Moskva je pozvala na razgovor američku ambasadorku i upozorila je da će uslijediti odmazda za napad.
Rat u Ukrajini produbio je krizu u odnosima Rusije i Amerike, a ruski zvaničnici su naveli da konflikt ulazi u do sada najopasniju eskalaciju, prenosi agencija Rojters.
Međutim, to što su ruske vlasti direktno optužile Ameriku za napad na Krim - koji je Rusija jednostrano aneksirala 2014. godine i koji većina zemalja u svijetu smatra dijelom Ukrajine - predstavlja korak dalje.
"Trebalo bi da pitate moje kolege u Evropi, i prije svega u Vašingtonu, portparole, zašto njihove vlade ubijaju rusku djecu", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ne propustite: Kremlj: Rusija spremna da razgovara sa SAD pod jednim uslovomNajmanje dvoje djece poginulo je u napadu na Sevastopolj u nedelju, prema ruskim zvaničnicima. Na snimcima se vidi kako ljudi bježe sa plaže blizu Sevastopolja, dok se neki od povrijeđenih transportuju na ležaljkama. Kijev nije komentarisao napad.
Rusija je saopštila da je Amerika obezbijedila oružje i da ga je američka vojska usmjerila i obezbijedila podatke.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je na razgovor američku ambasadorku Lin Trejsi, kojoj je saopšteno da Vašington "vodi hibridni rat protiv Rusije i da je postao strana u konfliktu".
"Definitivno će uslijediti uzvratne mjere", navodi se u saopštenju ministarstva.
Trejsi je rekla da Vašington žali zbog bilo kog gubitka civilnih života, rekao je novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler i dodao da Vašington snabdjeva Ukrajinu oružjem da bi mogla da brani svoju suverenu teritoriju, uključujući i Krim.
Portparol Pentagona Čarli Dic rekao je da "Ukrajina donosi samostalne odluke o metama i samostalno sprovodi vojne operacije".
Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je upozorio na opasnost od mnogo šireg rata koji bi obuhvatio najveće svjetske nuklearne sile, mada je naveo da Rusija ne želi sukob sa NATO-m.
Američki predsjednik Džo Bajden isključio je mogućnost slanja američkih trupa da se bore u Ukrajini, a posle ruske invazije 2022. upozorio je da bi direktan sukob NATO-a i Rusije značio Treći svjetski rat.
Nakon što je Amerika dozvolila Ukrajini da koristi američko oružje za napade na neke mete na ruskoj teritoriji, Kremlj je sugerisao da to smatra ozbiljnom eskalacijom. Putin je naložio vježbe za raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja i sugerisao da bi Rusija mogla da rasporedi konvencialne rakete koje bi mogle da pogode SAD i njihove saveznike. Takođe je potpisao sporazum o međusobnoj odbrani sa Sjevernom Korejom.
Vašington i dalje zabranjuje Kijevu da gađa priznatu rusku teritoriju raketama ATACMS koje imaju domet do 300 kilometara, kao i drugim američkim oružjem dugog dometa.
Na pitanje o tome kakav će biti ruski odgovor na napad na Krimu, Peskov je podsjetio na Putinovu izjavu o širem raspoređivanju konvencionalnog oružja.
"Naravno, umiještanost SAD-a u borbe, zbog čega umiru mirni Rusi, mora imati posljedice. Vrijeme će reći koje", rekao je Peskov.