Ruski napori da diskredituje i podrije demokratske izbore se brzo šire, podstaknuti - kako ih Kremlj vidi - uspješnom remećenju američkih predsjedničkih izbora, pokazuju američki obavještajni podaci objavljeni u petak.
Obavještajne informacije, koje su u diplomatskoj depeši poslate u više od 100 zemalja i u koju je Glas Amerike imao uvid, zasnovane su na pretrazi ruskih informacionih operacija između januara 2020. godine i decembra 2022. godine. Otkriveno je da je Moskva bila "uključena u napore da podrije javno povjerenje u najmanje 11 izbora u devet demokratija".
Takođe je utvrđeno, kako se opisuje u depeši, da postoji "manje istaknut nivo ruskih poruka i aktivnosti na društvenim mrežama" u još 17 demokratija.
"Te cifre predstavljaju presjek ruskih aktivnosti. Rusija je vjerovatno pokušavala da podrije poverenje u demokratske izbore u dodatnim slučajevima koji nisu registrovani. Naše informacije sugerišu da su visoki zvaničnici ruske vlade, uključujući i u Kremlju, vidjeli vrijednost u takvoj vrsti operacije širenja uticaja i smatrali je efikasnom", dodaje se u depeši.
Ne propustite: SAD: Rusija tajno finansirala DF u Crnoj Gori i Dodika u BiHRuska ambasada nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar na depešu.
Rusija redovno odbacuje optužbe da se miješa u strane izbore. Međutim, šef Vagnera Jevgenij Prigožin - koji je poginuo u avionskoj nesreći - u novembru prošle godine je priznao da se miješao u američke izbore.
"Gospodo, miješali smo se, miješamo se i miješaćemo se", naveo je tada Prigožin.
Američki zvaničnici procjenjuju da je Rusija, uz napore da podrije izbore u Americi 2016. i 2020. godine, takođe za metu imala zemlje u Aziji, Evropi, na Bliskom istoku i u Južnoj Americi.
Cilj je bio da se podrije javno povjerenje u izborne rezultate i da se novoizabrane vlade označe kao nelegitimne, a u tu svrhu su korišteni internet trolovi, influenseri na društvenimm mrežama, vebsajti povezani sa ruskim obavještajnim službama i čak ruskim državnim medijima kao što su RT i Sputnjik.
Uprkos tome što Rusija ostaje bez resursa zbog invazije na Ukrajinu, njeno miješanje u izbore ne usporava.
Riječ je o "prilično jeftinoj operaciji, bez mnogo prepreka", rekao je visoki američki obavještajni zvaničnik, koji je o procjeni govorio pod uslovom da ostane anoniman.
"U mnogim slučajevima jačaju postojeće unutrašnje narative kojima se dovodi u pitanje integritet izbora. To je veoma efikasna upotreba resursa. Oni samo uveličavaju tvrdnje da su (izbori) nefer, da nisu funkcionalni ili da su haotični", naveo je zvaničnik.
Američki zvaničnici objavili su da su počeli da detaljnije i iza zatvorenih vrata informišu odabrane zemlje koje su mete Moskve. Neke zemlje, kako su naveli, takođe su obećale da će podijeliti rezultate svojih istraga.
U depeši se takođe iznosi niz preporuka zemljama za suprostavljanje prijetnji od ruske kampanje širenja dezinformacija, uključujući i razotkrivanje, sankcionisanje i čak protjerivanje ruskih zvaničnika koji su umiješani u širenje dezinformacija.
Demokratske zemlje se ohrabruju da pokrenu kampanje o podjeli činjeničnih informacija o svojim izborima i da angažuju nezavisne izborne posmatrače da procijene i potvrde integritet izbora.