Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord rekao je u intervjuu za Glas Amerike da Evropska unija, kao najveći trgovinski partner Srbije, pruža najviše prilika za razvoj srpske ekonomije.
Rekord je ocijenio da rast javnog duga u Srbiji, zbog velikih kapitalnih projekata, nije zabrinjavajući, dok god se tom pitanju pristupa na obazriv način.
Takođe je naveo da ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je - između ostalog - neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Zvaničnik Svjetske banke izrazio je i optimizam će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene - posebno hrane, ipak i dalje visoke.
Ne propustite: Svjetska banka: U Srbiji značajan rast javnog duga, u Crnoj Gori deficit zbog manjih doprinosa za penzijeGlas Amerike: U poslednjem intervjuu za Glas Amerike izrazili ste oprezni optimizam kada je riječ o ekonomskoj situaciji u regionu, na osnovu tada proljećnog izvještaja o Zapadnom Balkanu. U novom izvještaju, projekcije rasta za ovu i narednu godinu su neznatno veće. Da li su izgledi za region na kraju ove i tokom naredne godine pozitivni i da li i dalje vjerujete u otpornost regionalnih ekonomija?
Rekord: I dalje postoji oprezni optimizam. Ako pogledate van Zapadnog Balkana, eurozonu - u njoj u najboljem slučaju nema promjena, a moguće je da neki veliki partneri u regionu kao što je Njemačka ulaze u recesiju. Znači, činjenica da se rast malo ubrzava na Zapadnom Balkanu, uglavnom zbog domaćeg povjerenja i većih investicija, uključujući i javnih, ohrabrujući je znak. Stope rasta nisu mnogo snažne - prognoza rasta je 3,3 procenta za ovu i 3,7 za narednu godinu, ali je znatno brže nego što vidimo u Evropskoj uniji.
Glas Amerike: Upozorili ste međutim i na rizike, kao što su povratak inflacije i politička neizvjesnost. Stope inflacije padaju u regionu, iako su cijene i dalje visoke. Gdje i kada vidite mogući povratak inflacije, i šta bi bili uzroci?
Rekord: Stope inflacije su dramatično pale i to smo vidjeli širom svijeta, ne samo na Zapadnom Balkanu. U većini zemalja na Balkanu, inflacija je sada u tom rasponu od 2 do 4 procenta i približava se ciljevima koje su zacrtale centralne banke. Kao što ste pomenuli, to ne znači da su cijene pale, već su se stabilizovale na mnogo višem nivou. I to je imalo stvarne posljedice po životne troškove. Vidjeli smo da rastu zarade, ali ne neophodnim tempom koji prati rast cijena. Očekujemo da inflacija nastavi da pada, ali naravno pitanje je kojim će to tempom ići. Brinemo da će inflacija, kada je riječ o cijenama hrane, ostati prilično uporna i visoka. I to je nešto što naravno građani primjećuju kada idu u kupovinu.
Glas Amerike: Da li inflacija može ponovo da poraste?
Rekord: Naša procjena je da će nastaviti da pada ka redovnoj stopi od 2 odsto. Međutim, uvijek postoji rizik od šokova kada je riječ o cijenama hrane i energenata, što bi moguće moglo da dovede do novog rasta inflacije. Nešto slično smo vidjeli proteklih par godina, uključujući konflikte van regiona koji su naravno uticali na cijene energenata. To za sada ne vidimo, ali to treba uvijek pratiti.
Glas Amerike: Svjetska banka u svom izvještaju pominje i političku neizvjesnost kao potencijalni rizik. Da li tu mislite globalno ili na unutrašnjem planu u regionu? I da li je rat u Ukrajini i dalje jedan od najvećih spoljnjih izazova za region?
Rekord: Da. Od ruske invazije na Ukrajinu, vidjeli smo odmah priliv izbjeglica, a zatim ogromne posljedice po cijene energenata. Iz kratkoročne ekonomske perspektive, te vrste posljedica su sada prošle, ali naravno to je uvijek veliki faktor rizika za Zapadni Balkan, imajući u vidu blizinu i uvoz energenata.
Glas Amerike: U izvještaju se pominje i plan rasta EU za Zapadni Balkan, i to u kontekstu strukturnih reformi potrebnih da se održi ekonomski rast. Taj plan predviđa da Evropska unija izdvoji 6 milijardi dolara za infrastrukturu i reforme da pomogne integraciju regiona u jedinstveno tržište. Koliko je daleko region odmakao u pogledu tih reformi?
Rekord: To je velika šansa. U svijetlu izazova u regionu, vidjeli smo se da se otvara ta prilika za Zapadni Balkan, koja predstavlja kombinaciju novca kao i šansi, sve zajedno 6 milijardi eura. Oko polovine bi bilo uloženo u poboljšanje infrastrukture, a preostala polovina je uslovljena reformama. Do sada, pet od šest ekonomija usaglasilo je akcione planove reformi. To je proces preduzimanja mjera koje su usklađene sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, uz resurse koji to podržavaju. Međutim, postoji nekoliko oblasti koje pružaju prilike i prije pristupanja ekonomija Zapadnog Balkana.
Ne propustite: Usvojen Plan rasta za Zapadni Balkan: Godišnje dve isplate, uz ispunjene uslovePrvo, to su reforme koje se tiču unapređenja trgovine i riječ je o ideji kojom se dalje razvija ono što se dogodilo tokom pandemije kovida, kada je Evropska unija omogućila brži protok medicinskih proizvoda i vakcina. Ideja je da se uvedu takozvane zelene trake, odnosno 13 prioritetnih kontrolnih punktova između Zapadnog Balkana i Evropske unije da bi se zaista dramatično ubrzalo vrijeme koje je potrebno da se roba prebaci s jedne strane granice na drugu, uz pojačano dijeljenje informacija i poboljšanje infrastrukture. To je važno zašto što se sa EU i dalje obavlja oko 70 odsto trgovine, riječ je i o velikom investicionom partneru. Mnogo ekonomskih prilika potiče od integracije sa globalnim lancima. I drugo je šansa za Zapadni Balkan da se pridruži jedinstvenom platnom sistemu EU. Za Crnu Goru bi to moglo da se dogodi za nekoliko nedelja. Time bi se dramatično smanjili troškovi i vrijeme potrebno za novčane transakcije između Zapadnog Balkana i Evropske unije. Prema našim procjenama, oko 800 miliona eura godišnje troši se na doznake i bila bi ogromna finansijska prilika ako bi se to samo prepolovilo.
Glas Amerike: Kada smo poslednji put razgovarali, pomenuli ste da bi to moglo da se dogodi do kraja godine za region... Da li je to i dalje procjena?
Rekord: Jeste. Niz zemalja je formalno podnijelo prijave da se priključe jedinstvenom platnom sistemu. Očekujemo da se uskoro donese odluka za Crnu Goru. Mislim da su i druge ekonomije - Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija - prilično blizu. To nije samo pitanje da se postane dio platnog sistema, tu su i poboljšanja infrastrukture kada je riječ o bankarskim sistemima. Međutim, to je nešto što će se dogoditi veoma brzo. I tu će građani zaista da primjete razliku, mnogo prije pristupanja.
Glas Amerike: I pomenuli ste da će se to dogoditi vrlo brzo za Crnu Goru. Kakve će joj to konkretne benefite donijeti?
Rekord: Na primjer, ja živim u Beču. Ako želim da pošaljem novac iz Beča, Austrije u Njemačku, uradim transfer preko jedinstvenog platnog sistema (SEPA) i on se obavlja gotovo odmah, bez ikakvih dodatnih troškova. I za nekoliko mjeseci na Zapadnom Balkanu, kada zemlje budu dio platnog sistema i kada obave infrastrukturna poboljšanja u smislu bankarskog sistema, imaćete mnogo brže prekogranične isplate, uz značajno niže troškove. I u regionu ima mnogo doznaka iz Evrope, često povezanih sa velikim troškovima.
Bez većeg uticaja povećanja plata na inflaciju u Crnoj Gori
Glas Amerike: U Crnoj Gori je počela primjena vladinog programa Evropa sad 2, u okviru kojeg su povećane plate građanima. Koliko će to da utiče na ukupnu ekonomsku situaciju, naročito fiskalnu stabilnost i stopu inflacije?
Your browser doesn’t support HTML5
Spajić najavio prosečne plate od 1.000 evra u Crnoj Gori
Rekord: Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada.
Glas Amerike: A da li očekujete da ta povećana potrošnja privremeno utiče na stopu inflacije?
Rekord: Mislim da neće značajno uticati na inflaciju. Nastaviće se pad.
Glas Amerike: Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Svjetska banka preporučuje dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju. O kojim konkretno je mjerama riječ?
Rekord: Ima niz mjera... Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode.
Ne propustite: Crnogorski ministar finansija: Planiramo reformu penzionog sistema, inspekcija kontroliše i ministarstvaGlas Amerike: Da li mislite da će to dugoročno biti održivo?
Rekord: Mislim da je riječ o ambicioznom planu koji ima svaku šansu da bude uspješan. I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji.
Glas Amerike: Crnogorska vlada, od formiranja prošle godine, zadužila se za više od milijardu dolara, a sledeće mora da vraća stare drugove u gotovo istom iznosu, prema procjenama medija. I Svjetska banka je pomenula značajne finansijske potrebe Crne Gore u budućnosti, u svijetlu izazova kada je riječ o globalnim finansijskim uslovima. Imajući u vidu da će biti suočena i sa deficitom naredne godine, da li mislite da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti ili ne smatrate da će se to dogoditi?
Rekord: Mislim da je Crna Gora u snažnoj poziciji. Kao što sam pomenuo, udio ukupnog duga u BDP-u je značajno pao poslednjih pet godina.
Glas Amerike: Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine...
Rekord: Da. Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore.
Glas Amerike: I Svjetska banka pominje da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina. Šta to podrazumijeva?
Rekord: To znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit - koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta - bio održiv u srednjem roku. Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa.
"Konkurencijom do nižih cijena hrane u Srbiji"
Glas Amerike: Koji su najveći izazovi za ekonomiju Srbije?
Rekord: U Srbiji jača ekonomski rast. Zabilježili smo rast ove godine u odnosu na prošlu, mislim u slučaju Srbije, 3,8% ove godine na 4,2%. Mislim da takođe postoji mnogo povjerenja u integraciju Srbije u globalne lance. Vidjeli smo značajne nove investicije, kao i poverenje, uključujući nedavno povećanje kreditnog rejtinga Srbije. Mislim da je tu izazov da se obezbjeedi kontinuirano otvaranje novih radnih mesta, otvaranje kvalitetnijih radnih mesta i poboljšanje produktivnosti, tako da bismo srednjeročno videli nastavak rasta i poboljšanja životnog standarda.
Ne propustite: Radosavljević o rebalansu budžeta: Nivo ekonomskog rasta nedovoljan, ulagati u prave prioriteteGlas Amerike: A u izvještaju se navodi značajno povećanje javnog duga. Da li je to nešto o čemu građani Srbije treba da brinu?.
Rekord: Sve dok se javnom dugu pristupa na razborit način, on ima smisla. Znamo da Srbija ima značajne infrastrukturne potrebe i potencijalno veoma visok prinos od poboljšanja povezanosti u smislu drumskog, željezničkog saobraćaja. Tu su i značajne potrebe za ulaganjem u električnu energiju, ako se uzme u obzir dekarbonizacija srpske privrede. Tako da mislim da niko ne sumnja u potrebu ozbiljnih i značajnih ulaganja. Izazov predstavlja određivanje prioriteta, da se pravi projekti urade u pravo vrijeme, da se urade na efikasan način i tempom koji omogućava vladi da se razumno zaduži, a ne previše, i da pokuša da se osigura da privatne investicije ulože u neke od tih oblasti.
Glas Amerike: Stručnjaci upozoravaju da Srbija uzima kredite od komercijalnih banaka za pokrivanje deficita i da je to najskuplji način zaduživanja. Kako to komentarišete?
Rekord: Mislim da je srpska strategija finansiranja duga, koliko nam je poznato, obazriva. Srbija veći dio godine u stvari ima primarni suficit. Potreba da se pozajmljuje je samo kada postoje veliki kapitalni projekti. Srbija pozajmljuje od Svjetske banke pod veoma povoljnim uslovima. I vidjeli smo da je vrsta spoljnog zaduživanja Srbije, uključujući evroobveznice i komercijalno finansiranje, bila po prilično razumnim stopama, imajući u vidu rastuće poverenje, kao i povećanje investicionog rejtinga.
Ne propustite: Pajat o sporazumu SAD i Srbije o energetici: Ključ sigurnosti je u diversifikacijiGlas Amerike: U izvještaju se, između ostalog, pominje uticaj suše na cijene hrane. Srpski premijer je nedavno okrivio trgovine za visoke cijene neophodnih namirnica. Mislite li da je to tako i šta Vlada Srbije može da uradi da ublaži efekte visokih cijena, za potrošače?
Rekord: Mislim da postoje dva problema. Jedan je da je bila velika suša ove godine. Mislim da je to primjer rasta klimatskih rizika koje osjeća ceo svet, ali posebno na Zapadnom Balkanu, vidjeli smo sve veću nestabilnost klime koja rezultira značajnom nestabilnošću u prinosu usjeva. To ima direktan uticaj na cijene, a pogotovo na cijene hrane. Kao što sam pomenuo, inflacija je očigledno naglo porasla u jednom trenutku. Bila je dvocifrena poslednjih nekoliko godina, pa se spustila, ali su cijene ostale visoke. A vidjeli smo da su cijene hrane, značajno porasle, uključujući i u Srbiji. A cijenama hrane treba duže da se smanje. I tako su ta dva efekta pojačala jedan drugog. Najbolji način da se osigura da cijene hrane ostanu niske i pristupačne jeste da se obezbijedi konkurencija, nove investicije, nove tehnologije kako u proizvodnji hrane tako i u distribuciji.
Glas Amerike: Neki od visokih zvaničnika u Vladi Srbije zalažu se za bliže veze sa Rusijom, uključujući ekonomske, kroz učešće u grupi zemalja BRIKS-a. S druge strane, Srbija ima zacrtani cilj da se pridruži Evropskoj uniji. Na osnovu onoga što znate o srpskoj ekonomiji, gdje je njena budućnost, na Istoku ili na Zapadu?
Rekord: Potpuno mislim da je u Evropi. Evropska unija, kao i druge vrste susjednih ekonomija u Evropi, još čine više od 70 odsto trgovinske razmjene Srbije, znači to je najveći investicioni partner. Najveće ekonomske prilike proizilaze iz integracije u globalne lance koji su na neki način usidreni u Evropi. Tu su prilike za pristup tehnologiji, poslovnim procesima i posebno moguće električnim vozilima, što su neke od oblasti u koje Srbija želi da uđe. Tu su najveće prilike i budućnost.