U Skupštini Crne Gore organizovano prvo zasijedanje za osobe sa invaliditetom

Podgorica — 

Crna Gora je u oblasti poboljšanja prava osoba sa invaliditetom ostvarila napredak, ali uprkos tome osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama naročito u pristupu obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama, poručeno je sa Prvog zasijedanja Parlamenta za osobe sa invaliditetom organizovanog povodom 3. decembra - Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

Rezultati poslednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori pokazuju da “rješenje o statusu lica sa invaliditetom u Crnoj Gori ima 33.457 stanovnika”.

“Rješenje u vezi sa priznavanjem statusa invaliditeta izdato barem od jedne nadležne ustanove ima 5,36 odsto osoba. U odnosu na vrstu invaliditeta, prema podacima popisa, 2,38 procenta je odgovorilo da ima senzorni invaliditet, 3,84 odsti motorički, a 2,09 procenta psihosocijalni”, saopštio je Monstat.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je položaj osoba sa invaliditetom značajno bolji nego ranijeje, ali i ukazao na neophodnost povećanja socijalnih davanja za tu kategoriju lica.

On je podsjetio da je iznos lične invalidnine za lica sa invaliditetom u Crnoj Gori 303 eura, a iznos tuđe njege i pomoći 89 eura.

“Te cifre ne prate povećanje primanja koja su ostvarena u proteklom periodu. Vjerujem da će predlog za povećanje tih davanja naići na podršku većine poslanika”, naveo je Mandić.

Ne propustite: Fon der Lajen u Podgorici: Članstvo Crne Gore 2028. ambiciozan, ali ostvariv cilj  

Poređenja radi, trenutna minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a plata 600 odnosno 800 eura, dok je prosječna plata 944 eura.

“Prava lica sa invaliditetom nisu privilegija, već osnovna ljudska prava”, poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava u crnogorskoj vladi Fatmir Đeka.

On je naveo da “poslednji podaci ukazuju da lica sa invaliditetom često suočavaju sa diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju, pristupu zdravstvenoj zaštiti, kao i pristupu javnim objektima”.

Ministar Đeka, takođe, je kazao da i pored značajnog napretka u zakonodavnom okviru, implementaticija zakona nije na zadovoljavajućem nivou.

“Pristupačni prostori, javne i obrazovne ustanove i javni prevoz osnovna su prava lica sa invaliditetom. Neophodno je kreirati programe koji će motivisati poslodavce da zapošljavaju lica sa invaliditetom. Potrebno je unaprijediti sisstem socijalne i zdravstvene zaštitie lica sa invaliditetom”, kazao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

“Stanje je daleko od zadovoljavajućeg, ali vjerujem da smo svi daleko od odustajanja”, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković govoreći o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori.

On je naveo da “pema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da 1,3 milijrde ljudi živi sa nekim oblikom invaliditeta”.

Prvo zasijedanje za osobe sa invaliditetom u Skupštini Crne Gore

“Neke osobe sa invaliditetom umiru i do 20 godina ranije od onih bez invaliditeta. Osobe sa invaliditetom imaju dvostruko veći rizik od razvoja stanja kao što su depresija, astma, gojaznost, moždani udar…Osobe sa invaliditetom suočavaju se sa brojnim zdravstvenim nejednakostima”, naveo je Bjeković.

Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore kazala je da “bez napretka osoba sa invaliditetom nema napretka društva”. Ona poručuje da im treba liderstvo i glas osoba sa invaliditetom.

“Tvrdim da bez lidera i liderki među samim osobama sa invaliditetom ovo društvo neće napredovati. Ako ne koristite naše resurse, ako nam društvo ne daje mogućnosti da na adekvatan način ispoljimo svoje potencijale, onda nikada to društvno ne zna da li u nekoj kući, ili instituciji sjedi neki potencijal koji je znatno bolji od svih nas koji smo uslovno na slobodi”, navela je Vujačić.

Ne propustite: Izveštaj Stejt departmenta: U Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu i dalje problemi sa korupcijom, pravosuđem i slobodom medija

Servisi podrške od presudnog su značaja za osobe sa invaliditetom i moraju biti adekvatni i kontinuirani kazao je Blagoje Šturanović iz NVO Mozaik navodeći samo neke od primjera na koje im svakodnevno ukazuju korisnici tih servisa.

“Pristupačan prevoz mi je omogućio da mogu samostalno izaći iz kuće i otići na kafu sa prijateljima”, navodi Šturanović riječi pedesetdvogodišnje Biljane osobe sa invaliditetom.

On je takođe iznio i problem šezdesetpetogodišnjeg muškarca koji im je saopštio kako sa 65 godina nemam pravo na nova kolica preko Fonda za zravstveno osiguranje.

Ukazao je, takođe, na primjer šezdesetsedmogodišnje Gare koja im je kazala da joj se sa personalnim asistentom život promijenio na bolje, ali i na njena strahovanja da će to prestati kada se zavši tromjesčni projekat na osnovu kojeg je ostvarila pravo na personalnog asistenta.

Povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, poručio je da "donosioci odluka, zajedno sa svim društvenim akterima, imaju odgovornost da stvore okruženje u kojem su prava osoba sa invaliditetom ne samo zaštićena, već i u potpunosti ostvarena", naglašavajući da “inkluzija nije samo pravo, već i obaveza svih nas”.

"Ne smijemo dozvoliti da prepreke ostanu dio svakodnevice , bilo da su one fizičke, društvene ili institucionalne", napisao je Milatović na Iksu.