Veliki broj migranata i kriza na američkoj granici

Američki zvaničnici su u decembru procesuirali oko 300.000 ljudi na granici SAD s Meksikom, što je najveći broj ikada zabilježen, informacije su medijskih organizacija.

Dok će Sekretarijat za domovinsku bezbjednost objaviti podatke za decembar kasnije ovog mjeseca, Rojters i drugi mediji procjenjuju da je 300.000 ljudi pokušalo preći granicu u posljednjem mjesecu 2023. godine, od kojih je oko 50.000 prošlo kroz unaprijed određene ulazne tačke.

Te procjene sugerišu da će prva tri mjeseca fiskalne 2024. godine, koja je počela u oktobru, postaviti novi rekord. Stručnjaci kažu da više faktora uzrokuje da migranti - od kojih mnogi čak dolaze iz Azije, Afrike i Bliskog istoka - dođu na američku granicu, bilo legalno - kao tražitelji azila, ili ilegalno.

Migranti se ukrcavaju u autobus prema Huikstli, sa krajnjom destinacijom Mapastapek, na sjevernoj granici Meksika sa SAD, 2. januara 2024.

Toliko veliki broj dolazaka na granicu dešava se u trenutku u kojem SAD ulaze u godinu predsjedničkih izbora i očekuje se da će upravo imigracija biti jedna od glavnih tema.

Predsjednik Džo Bajden, za kojeg se očekuje da će dobiti nominaciju Demokratske stranke, više puta je govorio da su imigranti jedna od prednosti SAD, iako je preduzeo korake da obuzda trenutni priliv ljudi. Bivši predsjednik Donald Tramp, favorit za osvajanje republikanske nominacije, dugo se zalagao za strožu kontrolu imigracije i često je koristio zapaljivi jezik da opiše imigrante u SAD.

Niz faktora

Mišel Mitelštat, direktorica komunikacija i javnih poslova Instituta za migracione politike, rekla je za Glas Amerike da je više faktora doprinijelo povećanju broja migranata na južnoj granici.

Ne propustite: Haotična godina na američko-meksičkoj granici najavljuje nove probleme

Prema njenim riječima, mnogi migranti koji su stizali na granicu su "istjerani" iz svojih zemalja ekonomskim i političkim prevratima, prirodnim katastrofama i drugim krizama. Na primjer, kolaps venecuelanske ekonomije u protekloj deceniji protjerao je oko osam miliona ljudi iz te zemlje. Dok su mnogi našli utočište u drugim južnoameričkim zemljama, kao što je Kolumbija, stotine hiljada su se uputile na dug i opasan put do SAD.

I drugi faktori doprinose "povlačnosti" SAD za migrante, uključujući snagu ekonomije zemlje, koja trenutno ima dva otvorena radna mjesta za svakog Amerikanca koji traži posao.

Mitelštat kaže da je ono što je nazvala rastućom profesionalizacijom organizacija za krijumčarenje ljudi također učinilo da se rizik migracije čini privlačnijim, te da je mogućnost da bi Taump mogao biti ponovno izabran 2024. ohrabrila mnoge migrante da pokušaju preći granicu prije nego što na snagu stupe potencijalne strožije imigracione mjere.

Jedan od dokaza da je američki sistem za procesuiranje tražilaca azila u veoma lošem stanju je činjenica da pojedinci kojima bude odobren ulazak u zemlju često čekaju nekoliko godina prije nego što dođu na red na saslušanje pred imigracijskim sudom. Više od tri miliona slučajeva su na čekanju, od kojih je više od milion dodato u proteklih 12 mjeseci.

Krijumčar (koje inače nazivaju kojotima) se grije pored vatre na Božićno jutro, nakon što je grupu imigranata ilegalno iz Meksika preveo u Igl Pes u državi Teksas.

"Teško je vidjeti da će uticaj bilo kojeg od ovih faktora uskoro popustiti, čak i ako dođe do vrlo oštrih promjena politike američke vlade", navodi Mitelštat.

Širenje krize

Države duž južne američke granice dugo se žale na povećan broj migranata koji prelaze u SAD. U više navrata, mali pogranični gradovi su se suočavali sa iznenadnim prilivom hiljada migranata u roku od nekoliko dana.

Lideri pograničnih država, poput guvernera Teksasa Grega Abota, kritikovali su da odgovor savezne vlade na krizu nije bio adekvatan, kako u pogledu političkih odgovora koji bi smanjili priliv migranata, tako i u smislu pružanja pomoći državama u skrbi nad velikim brojem oniih koji pređu granicu.

U protekloj godini, republikanac Abot je ubrzao program prema kojem Teksas prevozi velike grupe migranata, autobusom ili avionom, u velike američke gradove, kojima obično upravljaju demokratski gradonačelnici, kao što su Njujork i Čikago.

Migranti koji putuju karavanom iz Meksika prema južnoj američkoj granici kupaju se u rijeci kod grada Mapastapek, 29. decembra 2023. godine.

Poslednjih meseci, lideri gradova u koje su na ovaj način pristigle desetine hiljada imigranata počeli su da pokušavaju da uspore priliv. U Njujorku, gradonačelnik Erik Adams je izdao izvršnu naredbu kojom se ograničava ulazak autobusa za migrante na samo unaprijed određena mjesta i vremena. Kao odgovor na to, mnogi autobusi su se jednostavno počeli zaustavljati u blizini stanica javnog prevoza u susjednom Nju Džersiju i upućivati putnike da koriste javni prevoz da bi stigli do Njujorka.

Dijalog sa Meksikom i kritike Bajdenu

Bajdenova administracija je preduzela korake za rješavanje krize, uključujući razbijanje organizacija za krijumčarenje ljudi, ubrzavanje određenih vrsta deportacija, raspoređivanje vojske za podršku graničnoj patroli i službenicima za imigraciju, te proširenje objekata za zadržavanje i obradu tražitelja azila i drugih migranata.

Prošle sedmice, državni sekretar Entoni Blinken predvodio je američku delegaciju u Meksiku na razgovorima sa administracijom predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora o smanjenju priliva migranata.

U izjavi, Lopez Obrador je rekao da su razgovori doveli do "važnih sporazuma", iako nisu objavljeni detalji.

Njujork: Protesti protiv migranata

Kao predsjednički kandidat na prošlim izborima, Bajden je pokazao otvorenost ka tražiocima azila i imigrantima. Tokom predsjedničke debate 2020, podržao je praksu da se pojedincima koji traže azil dopušta da ostanu u SAD na neodređeno vrijeme dok se njihovi slučajevi procesuiraju, rekavši da oni koji dođu u SAD trebaju da objasne zašto traže azil i zašto ga zaslužuju po američkim zakonima.

Konzervativne organizacije koje se zalažu za strožija imigraciona pravila kažu da su rezultati predsjednikove politike evidentni i predvidljivi.

"Prije nego što je i preuzeo dužnost, Bajden je poslao jasnu poruku potencijalnim ilegalnim imigrantima širom svijeta da imaju velike šanse da budu pušteni u SAD", kaže Sajmon Henkinson, viši saradnik u Centru za graničnu bezbjednost i imigraciju Fondacije Heritedž.

Predsjednik Džo Bajden pozdravlja se sa guvernerom Kolorada Džaredom Polisom (desno) i sa gradonačelnikom Denvera (Majkom Džonstonom), 28. decembra 2023. godine, u Denveru.

Poslednjih sedmica republikanci u Kongresu odbili su da razmatraju velike pakete pomoći Ukrajini i Izraelu osim ako nisu povezani sa značajnim reformama imigracije.

U nedjeljnom pojavljivanju na televiziji CBS, republikanski senator Lindsi Grejem je sažeto iznio svoj stav o ovom pitanju: "Kada dođete na našu granicu, mi kažemo: 'Žao mi je, puni smo'."

U istom programu, gradonačelnik Denvera Majk Džonston suprotstavio se ideji da je zemlja puna, navodeći da gradovi poput njegovog traže samo uredan dolazak migranata.

"Ono što ne želimo je da ljudi dolaze u dva ujutro u zgradu grada i okruga sa ženama i djecom, napolju, na -10 stepeni i bez podrške", rekao je Džonston. „I zato, želimo da autobusi ovdje rade isto što i svaki drugi autobus, a to je da uđu u autobusku stanicu ili na autobusko stajalište u satima kada možemo imati osoblje koje će ih primiti i usmjeriti prema uslugama."