U fokusu istrage o Trampovom opozivu je pitanje da li je Bijela kuća odlagala isplatu vojne pomoći Ukrajini dok lider te zemlje ne pristane na davanje političkih usluga američkom predsjedniku. Američki eksperti govore o tome zašto je ta pomoć ključna za Ukrajinu.
Rusija je 2014. godine izvršila invaziju na istočnu Ukrajinu i nelegalno anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Od tada, Sjedinjene Države su izdvojile više od milijardu 600 miliona dolara za bezbjednosnu pomoć Ukrajini da se odbrani od Rusije, dok u Donbasu, na istoku, traje sukob ukrajinskih snaga i proruskih separatista.
"I Obamina i Trampova administracija su Ukrajini dali vojnu opremu, kao što su radari, naočare za noćni vid, vojna vozila, šlemovi. Trampova administracija isporučila je i smrtonosnije oružje, što Obamina nije bila spremna da uradi, kao što su protivtenkovske rakete. Takođe je obezbijedila dodatnu obuku, koja pomaže Ukrajini u borbi protiv ruskih separatista na istoku”, podsjeća Mark Simakovski iz Atlantskog savjeta.
Vil Pomeranc iz Vilson centra kaže da je bivši predsjednik Barak Obama bio oprezan kada je riječ o većem učešću Amerike u sukobu u Ukrajini.
"Obama je na početku pokušavao nekako da umanji krizu i da okonča sukob u Ukrajini. Strahovao je da ako Sjedinjene Države povećaju pomoć, da će i Rusi to da urade, i da će se sukob onda proširiti”.
Trampova administracija odobrila je isporuku smrtonosnijeg oružja Kijevu, ali sam predsjednik ima negativniji stav o Ukrajini, smatra Majkl O’Henlon iz Instituta Brukings.
"Mislim da predsjednik Tramp na kraju zaista nije želio da pomogne Ukrajini, ali su mu razum i savjetnici rekli da to mora da uradi“.
Kongres je u februaru odobrio vojnu pomoć Ukrajini od 391 milion dolara, koja obuhvata i obuku koja je, kako kažu eksperti, neopohodna
"Na početku rata, u ukrajinskoj vojsci, kao i većem dijelu zemlje, bilo je različitih nivoa propadanja i korupcije. Nije ni bilo borbenih snaga”, kaže Vil Pomeranc.
O'Henlon ističe da je pomoć značajno poboljšala ukrajinske kapacitete i moral, iako je riječ o maloj sumi u poređenju sa onim što Amerika daje drugim zemljama.
"Dajemo mnogo više pomoći Avganistanu, mislim da je riječ o nekoliko milijardi dolara godišnje. Slična je pomoć i Iraku”.
Američke diplomate su tokom nedavnih pretresa u okviru istrage o opozivu svjedočile da pomoć Kijevu šalje ključan signal Rusiji da Amerika smatra Ukrajinu bliskom saveznicom.
"Dajemo bezbjednosnu pomoć da bi Ukrajina, sa snažne pozicije, mogla da pregovara sa Rusijom o miru. Broj žrtava sukoba i dalje raste. Od početka ruske invazije poginulo je 14 hiljada Ukrajinaca”, kazala je zamjenica pomoćnika sekretara za odbranu Lora Kuper.
Zvaničnici Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke okupiće se na mirovnim pregovorima u Parizu početkom decembra. Sjedinjene Države ne planiraju da učestvuju na sastanku.
