Denis Berežni je iz Hersona. Taj grad je bio pod ruskom okupacijom u oktobru prošle godine kada je njegova škola organizovala prisilno putovanje učenika na takozvani ljetni kamp za zdravlje na okupiranom Krimu.
“Zaposleni u školi su krivotvorili dokumente za odlazak na kamp jer moji roditelji nisu potpisali dozvolu”, kaže Berežni za Glas Amerike.
U to vrijeme, Berežni je imao 17 godina. Kaže da je lokalno osoblje učenicima odmah po dolasku počelo davati propagandne lekcije.
“Rekli su da je Rusija bolja, da će zauzeti ukrajinsku teritoriju i da su Ukrajinci njihovi robovi. Ako bi pronašli ukrajinska obilježja, oni bi ih pocijepali ili zapalili”, objašnjava ovaj student.
Poslije četiri mjeseca u kampu, Berežni kaže da su ga poslali da pohađa koledž u drugom krimskom gradu:
“Nekada u maju sam dobio poziv od prijatelja. On je rekao da postoji ukrajinska organizacija ’Spasi Ukrajinu’ koja djecu dovodi kući. Pozvao sam i rekao im da želim da se vratim kući. Nisam vidio roditelje deset mjeseci.”
Uz pomoć te organizacije, majka njegovog prijatelja je pokupila Berežnija na Krimu jer njegovi roditelji – koji su osobe sa invaliditetom – nisu mogli da odu na taj put.
“Spasi Ukrajinu” je jedna o neprofitnih grupa koje, kao i vlada, rade na povratku ukrajinske djece kući. Organizacija navodi da je do sada preduzela 13 misija i vratila više od 200 djece koju je Rusija nelegalno deportovala ili raselila. Potrebno je oko mjesec dana da se pripremi svaki slučaj.
“Najprije pripremimo sve dokumente. Onda počinjemo rad na logistici i utvrđujemo najbolji plan. Moramo uzeti u obzir i najsitnije detalje – kao što su tačno vrijeme i lokacija na kojoj se prelazi granica”, objašnjava Miroslava Karčenko, pravnica organizacije “Save Ukraine”.
Prema podacima “Regionalnog centra za ljudska prava” iz Kijeva, Rusija je prisilila više od 8.000 ukrajinske djece, poput Berežnija, da odu u takozvane kampove za zdravlje. Iz te organizacije navode da zvaničnici još ne znaju gdje se nalazi većina te djece.
“Govorimo o više od 55 kampova na teritoriji Ruske Federacije, o najmanje pet centara u Bjelorusiji, te devet na okupiranom Krimu”, kaže Katarina Raševska iz "Regionalnog centra za ljudska prava."
Međunarodni krivični sud je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, te ruske ombdusmanke Marije Lavove-Belove, za ratni zločin nezakonite deportacije i prebacivanja djece iz okupiranih dijelova Ukrajine u Rusiju. Ukrajinske vlasti kažu da je to odličan prvi korak, ali da se mora uraditi mnogo više.
“Uprkos međunarodnom humanitarnom pravu i različitim konvencijama, međunarodni globalni sistem za bezbjednost djece jednostavno ne funkcioniše ako Ruska Federacija ne želi da slijedi pravila”, navodi Darija Gerasimčuk, savjetnica ukrajinskog predsjednika.
Ukrajinski zvaničnici kažu da se tek oko 380 od oko 20.000 ukrajinske djece koja su deportovana ili razmještena, do sada vratilo kući.
