Aktuelni sastav Kongresa mandat je počeo haotično: višednevnim spektaklom izbora predsjedavajućeg u 15 krugova, republikanca koji je obećao da "nikada neće podnijeti ostavku" na položaj, da bi krajem godine upravo to uradio.
Članovi Predstavničkog doma su zatim, ne samo smijenili predsjedavajućeg, već i kaznili svoje kolege formalnim prekorima i smjenom. Pokrenuli su i istragu o opozivu predsjednika Džoa Bajdena i jedva uspjeli da obave osnovnu dužnost - da omoguće da vlada nastavi da radi.
Iako je prva godina rada 118. saziva Kongresa bila istorijska, zahvaljujući republikancima, očekuje se da naredna bude slična. Prošlogodišnje zasjedanje je među najneproduktivnijima u skorije vrijeme - sa usvojenih samo 27 prijedloga i rezolucija koji su na kraju postali zakon - ne računajući neka imenovanja za odbore.
"Ove jeseni je bila zastupljena veoma glupa politička atmosfera", rekao je kongresmen Patrik Mekhenri, republikanac iz Sjeverne Karoline koji je bio glas razuma dok je tokom haotičnog perioda obavljao funkciju privremenog predsjedavajućeg donjeg doma Kongresa.
Iako Amerikanci obično daju loše ocjene Kongresu, kao grani vlade najbližoj građanima, i dalje je riječ o jednoj od glavnih institucija na koju se Amerika oslanja, nekada više nego na predsjednika ili sudove, da radi na rešavanju problema i izazova s kojima se zemlja suočava.
Potreba da Kongres bude funkcionalan je još više očigledna kada se uzime u obzir da se naredne godine u SAD održavaju predsjednički izbori, dok u Ukrajini i Bliskom istoku i dalje bijesne ratovi.
"Očekivanja ljudi od ovog saziva Kongresa su bila toliko niska, da je prelazna ocjena data za minimum posla", smatra Filip Volak, autor knjige "Zašto Kongres" i saradnik američkog instituta "Enterprajz" u Vašingtonu.
On trenutnu situaciju vidi kao simptom "institucionalnog ili kulturnog propadanja koje je dovelo do mnogo zaista loših osjećanja i želje da se napada druga strana".
I naredna godina je puna izazova. Bajdenu bi protivknadidat na izborima 2024. mogao ponovo da bude Donald Tramp, biši predsjednik i favorit za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije.
Trampov poraz na izborima 2020. godine doveo je do nasilnog upada njegovih pristalica u kompleks američkog Kongresa i drugog opoziva u Predstavničkom domu, po optužbi za pobunu koje je na kraju oslobođen u Senatu. Zbog te optužbe, mogao bi da bude isključen iz izborne trke u Koloradu.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer rekao je da se "taman oblak Donalda Trampa" nadvija nad republikancima dok pokušavaju da utvrde u kojem smjeru bi trebalo da se kreću.
"Izdržaćemo", rekao je Šumer u intervjuu za agenciju Asošijeted pres, dok je nabrajao prijedloge zakona o kojima će se raspravljati naredne godine - među kojima su snižavanje cijene insulina i bezbjednost djece na internetu.
Dok su za haotičnu situaciju najviše bili odgovorni republikanci koji imaju većinu u Predstavničkom domu, koji su između ostalog smijenili svog kolegu iz Njujorka Džordža Santosa, problema nije bio pošteđen ni gornji dom Kongresa obično poznat po umjerenosti.
Samo jedan republikanski senator iz Alabame, Tomi Tabervil, uvukao je Pentagon u krizu tako što je blokirao unapređenje stotina vojnih zvaničnika, među kojima su bili i generali sa četiri zvjezdice. Konačno je odustao od blokade uoči praznične pauze.
U međuvremenu, dok se Ukrajina bori za svoj opstanak zbog ruske invazije, senatori su pokušavali, i na kraju nisu uspjeli, da postignu dogovor o pooštravanju bezbjednosti na granici Amerike i Meksika u zamjenu za republikanske glasove za nastavak američke vojne pomoći Kijevu. Nije pomogla ni lična posjeta i apel ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Nisam mnogo zadovoljan produktivnošću Senata ove godine, i nadam se da će biti bolje", priznao je lider republikanaca Mič Mekonel.
Predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove, demokrata iz Virdžinije Mark Voner, rekao je da je "očajan" što Kongres nije odobrio pomoć Ukrajini prije kraja godine, ali je uvjeren da će se to dogoditi u narednoj.
Pod pritiskom je i novi predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson koji mora da osigura da se u januaru usvoji budžet za vladu da bi se spriječilo njeno zatvaranje. Finansiranje vlade i dogovor sa demokratama doveo je i do smjene bivšeg predsjedavajućeg Kevina Mekartija.
Predsjedavajući iz Republikanske stranke primorani su da predaju kontrolu dok ekstremna desnica u partiji odbija da pristane na kompromise i često koristi razne proceduralne taktike da progura svoje ideje.
I dovoljan broj njih se protivio velikim zakonskim prijedlozima - kao što su finansiranje vlade i vojni programi - da su predsjedavajući na kraju morali da pomoć traže od demokrata.
Poslednji saziv Kongresa, pod predsjedavajućom Nensi Pelosi, bio je među najproduktivnijima proteklih više decenija. Tokom dvije godine je usvojeno više od 200 zakonskih prijeloga, uključujući o infrastrukturi i klimatskim promjenama.
U aktuelnom sazivu, bivši predsjedavajući Mekarti najavio je da odlazi prije isteka mandata. Njegov privremeni zamjenik Mekhenri takođe je najavio penziju, kao i desetine njegovih kolega.
