Ustavni sud Rumunije poništio je u petak rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora u toj zemlji, nakon optužbi za miješanje Rusije, te odredio da će cijeli proces, koji je trebao biti okončan ovog vikenda, morati biti ponovljen.
Drugi krug izbora je bio zakazan za nedjelju i glasanje je već počelo na biračkim mjestima u inostranstvu. Kandidati su bili radikalni desničar Kalin Georgesku i Elena Laskoni, centristička političarka desne orijentacije koja podržava Evropsku uniju. Georgesku je odluku suda nazvao "pučem".
Oni su osvojili najviše glasova u prvom krugu izbora 24. novembra. Iako su predizborne ankete pokazivale da ga podržava jednocifren procenat birača, Georgesku je tada osvojio najviše glasova (22,9%), što je otvorilo pitanje kako je tako nešto uopšte moguće.
Georgesku se zalaže za prekid rumunske podrške Ukrajini protiv ruske invazije, a njegova pobjeda bi vjerovatno preokrenula prozapadnu politiku Rumunije, članice EU i NATO alijanse, te zemlju približila državama centralne i istočne Evrope u kojima su na vlasti populistički političari, blagonakloni prema Rusiji, kao što su Mađarska, Slovačka i Austrija.
Međutim, odluka Ustavnog suda gurnula je zemlju u institucionalni haos jer mandat sadašnjeg predsjednika Klausa Johanisa prestaje 21. decembra.
Johanis je stanovnicima Rumunije u televizijskom obraćanju u petak saopštio da će ostati na poziciji dok ne bude izabran njegov nasljednik, što znači da će nominovati premijera na osnovu rezultata nedavno održanih parlamentarnih izbora.
Analitičari kažu da bi ta presuda mogla narušiti institucije, pokrenuti ulične proteste i u konačnici ugroziti prozapadni kurs nacije. Još nije jasno da li će Gerogeskuu biti dozvoljeno da učestvuje u ponovljenim izborima.
"(Odluka suda) pokazuje slabosti rumunske države, ranjivost institucija koje nisu bile u stanju da rano u procesu prepoznaju rusko uplitanje", rekla je Laura Stefan, pravna ekspertkinja u organizaciji Ekspert Forum.
Istraga o kampanji
"Izborni proces za izbor predsjednika Rumunije će se u potpunosti ponoviti, a vlada će odrediti novi datum i kalendar za neophodne korake", navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Dodaje se da je odluka donesena "kako bi se osigurala pravičnost i zakonitost izbornog procesa".
U izjavi za televizijsku stanicu "Realitatea", Georgesku je sudsku presudu nazvao "zvaničnim državnim udarom", dodajući da je korumpirani sistem pokazao svoje lice.
Njegova protivkandidatkinja Laskoni je takođe kritikovala presudu: "Odluka Ustavnog suda je nezakonita, nemoralna i ruši samu suštinu demokratije, glasanja“.
Međutim, socijaldemokratski premijer Marsel Čolaku je podržao taj potez, nazvavši ga "jedinim ispravnim rješenjem".
U dokumentima sa kojih je u srijedu oznaku tajnosti skinuo najviši rumunski savjet za bezbjednost navodi sa da je zemlja bila meta "agresivnih hibridnih ruskih napada" tokom izbornog perioda.
Rumunska policijska jedinica za krivično gonjenje u slučajevima organizovanog kriminala DIICOT saopštila je da pokreće istragu o Georgeskuovoj kampanji nakon analize dokumenata sa kojih je skinuta tajnost.
“Tužioci istražuju izvršenje krivičnih djela nedozvoljene radnje sa računarskim uređajima ili programima, pokušaj ometanja funkcionisanja računarskih sistema i pokušaj nedozvoljenog pristupa kompjuterskom sistemu”, navodi se u njihovom saopštenju.
Ustavni sud je naveo da su otkriveni dokumenti pokazali da je čitav izborni proces narušen manipulisanjem glasova, neregularnostima u kampanji, te netransparentnim finansiranjem.
Izbori 8. decembra bili bi treći uzastopni krug glasanja, nakon prvog predsjedničkog kruga i parlamentarnih izbora 1. decembra, na kojima su stranke krajnje desnice dobile trećinu mjesta, iako su se vladajući socijaldemokrati pojavili kao najveća grupacija i nadaju se da će sastaviti pro-EU koalicionu vladu. Sudska presuda od petka nije uticala na parlamentarne izbore.
Džordž Simion, vođa opozicione desničarske Alijanse za ujedinjenje Rumuna, nazvao je sudsku presudu "državnim udarom", dodajući: "devet politički imenovanih sudija, uplašenih da kandidat izvan sistema ima sve šanse da postane rumunski predsjednik, odlučili su da ponište volju Rumuna."
Šta piše u dokumentima
U jednom od dokumenata sa kojih je skinuta tajnost, rumunska obavještajna agencija je rekla da je Georgesku mnogo promovisan na platformi društvenih medija TikTok putem koordinisanih naloga, algoritama uz preporuke i plaćenih promocija. Georgesku je objavio da uopšte nije trošio sredstva u kampanji.
Obavještajna služba je takođe saopštila da su podaci o pristupu zvaničnim rumunskim izbornim veb stranicama objavljeni na ruskim platformama za sajber kriminal. Podaci za pristup vjerovatno su nabavljeni hakovanjem legitimnih naloga ili korištenjem legitimnog servera za obuku.
Obavještajna služna je navela da je identifikovala više od 85.000 sajber napada koji su imali za cilj da iskoriste ranjivosti sistema.
Rusija je negirala bilo kakvo miješanje u predizborne kampanje u Rumuniji. TikTok poriče da je Georgesku imao poseban tretman, navodeći da je njegov nalog označen kao politički nalog i tretiran kao i svaki drugi.
"Izuzetno je vjerovatno da sud neće dozvoliti Kalinu Georgeskuu da se ponovo kandiduje", rekao je Sergiu Miskoiu, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babes-Boliai.
Ranije ove godine, sud je zabranio liderki ultranacionalističke stranke i članici Evropskog parlamenta Dijani Sosoači da se kandiduje za predsjednicu u potezu za koji su analitičari rekli da predstsavlja prekoračenje ovlaštenja suda.
"Biće uličnih protesta, ljudi će se radikalizovati i u zavisnosti od toga koji kandidat radikalne desnice ostane u trci, ljudi će se okupljati oko njega", kazao je Miskoiu.
