Pravnici u Crnoj Gori upozorili su na novu ustavnu krizu nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, pozivajući se na zaključke Ustavnog odbora, u utorak konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, uprkos oštrom protivljenju opozicije koja je ocijenila da je riječ o ustavnom puču.
Spornoj odluci u srijedu se usprotivio i predsjednik Jakov Milatović koji je poručio da Ustavni odbor protivpravno preuzima nadležnost Ustavnog suda i da se narušava ustavno-pravni poredak u zemlji.
Članovi Ustavnog odbora iz parlamentarne većine, na burnoj sjednici održanoj u oblaku plavog dima iz "navijačke" dimne bombe, u utorak veče izglasali su da je zbog ispunjavanja uslova za odlazak u penziju, shodno Zakonu o Penzijsko invalidskom osiguranju, prestao mandat sudijama Ustavnog suda Crne Gore Dragani Đuranović, Desanki Lopičić i Budimiru Šćepanoviću.
Nakon toga je Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Đuranović, koju je na tu funkciju izabrala Skupština, dok bi penziju i smjenu drugo dvoje sudija, koje po Zakonu predlaže predsjednik, trebalo da utvrdi Ustavni sud i o tome obavijesti šefa države.
"Ustavni odbor je, polazeći od obavještenja predsjednice Ustavnog suda Crne Gore od 11. decembra 2024. godine, a primjenom člana Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, zaključio da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju", zaključio je Ustavni odbor nakon sjednice.
Odbor je, takođe, odlučio da se raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Zaključci Ustavnog odbora usvojeni su uprkos upozorenjima opozicionih DPS, SD, URA, Demokratske unije Albanaca i vladajuće Bošnjačke stranke ali i pravnih eksperata, da se preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda, zakonski nadležnog da obavijesti parlament o ispunjavanju uslova za penziju sudija tog suda, država uvodi u institucionalni haos.
Prekidan povicima poslanika opozicije "izdaja, izdaja", predsjednik Skupštine je konstatovao većinske zaključke Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje i prestanak njene funkcije.
Zbog odluke Ustavnog odbora i skupštine, opozicija u srijedu nije dozvolila održavanje sjednice parlamenta.
Opozicija i Milatović smatraju da bi, shodno zakonu, Ustavni sud trebalo da obavijesti nadležni odbor kome od sudija prestaje funkcija šest mjeseci prije ispunjavanja uslova za odlazak u penziju.
Drugo dvoje sudija, za koje parlamentarna većina tvrdi da ispunjavaju uslove za penziju, po zakonu predlaže predsjednik države koji i konstatuje njihov odlazak u penziju, prije nego ih razriješi parlament.
Ustavni sud Crne Gore je prošle godine, nakon dugotrajne blokade i upozorenja iz EU, kompletiran izborom sedam sudija, a nakon nedavnog penzionisanja sudije Radomana Gogića i sinoćnje smjene sutkinje Đuranović, trenutno u njemu sjedi pet sudija.
Milatović: Ustavni odbor protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda
Predsjednik Crne Gore kazao je da će raspisati javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda, nakon što ta institucija na sjednici utvrdi razloge za prestanak funkcije ili razrješenje sudije, i u zakonskom roku ga o tome obavijesti.
On je na Eksu poručio da nije nadležan za utvrđivanje ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije, već da je to isključiva nadležnost i odgovornost Ustavnog suda, kao što nije nadležan ni za razrješenje sudija tog suda, jer je to ustavna nadležnost Skupštine.
Milatović je rekao da, do danas, nije dobio obavještenje od Ustavnog suda o prestanku funkcije za nekog od sudija tog suda koje predlaže predsjednik države.
Predsjednik je, u izjavi dostavljenoj medijima, izrazio i zabrinutost zbog dešavanja u Skupštini, navodeći da "mogu imati dalekosežne posljedice po institucionalnu stabilnost u zemlji".
“Nalazimo se u kritičnom momentu narušavanja ustavno-pravnog poretka, koje može biti pogubno po dalji demokratski razvoj države i naš evropski put, a dolazi samo dan nakon što je Crna Gora zatvorila tri poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom”, naveo je Milatović u izjavi dostavljenoj medijima.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić pozvao je Ustavni sud da donese mišljenje o prestanku mandata sudije i istakao da je "za rješavanje svih dilema potreban institucionalni odgovor".
Prethodno je opoziciju pozvao na razgovor o trenutnoj situaciji.
"Imajući u vidu da opozicija odbija razgovore, od kabineta Predsjednika Crne Gore ćemo zatražiti da ponude dodatne termine za održavanje sastanka, jer civilizovani razgovori vlast-opozicija, kao i inkluzivan pristup nemaju alternativu", napisao je Spajić na mreži X.
Opozicija je poručila Spajiću da je "njegova obaveza da povuče" "neustavnu odluku" Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Đuranović.
"Demokratska i proevropska opozicija nema šta da razrješava sa Vama, jer ste znali šta će se desiti na Ustavnom odboru. Vaša je obaveza da povučete juče izglasanu neustavnu odluku, a o svemu drugom možete da diskutujete sa 'mentorom' Mandićem koji je od 'evropskog premijera' napravio 'ustavnog pučistu'", piše u odgovoru predsjedniku Vlade na njegov poziv na razgovor o razrješenju situacije u Ustavnom sudu, koji su potpisali šefovi poslaničkih klubova Andrija Nikolić (DPS), Miloš Konatar (URA), Boris Mugoša (SD), Adrijan Vuksanović (HGI) i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Radulović: Ulazimo u novu ustavnu i institucionalnu krizu, Ustavni sud da se uozbilji
Pravnik Veselin Radulović rekao je da je „evidentno je da mi opet ulazimo u jednu vrstu ustavne i državne krize, institucionalne krize”.
“Za to su odgovorni svi, prvenstveno je odgovoran Ustavni sud. Ustavni sad je i ranije zauzeo stav koji je suprotan Ustavu i zakonu kada je odbio da se na njih primjenjuju odredbe Ustava i zakona onako kako se primjenjuju na druge sudije i državne tužioce vezano za prestanak sudske funkcije”, smatra Radulović.
Radulović navodi da je Ustavni sud “donio tumačenje koje je potpuno neprihvatljivo, da na sebe same primjene Zakon o radu u dijelu odredbi koje govore o prestanku radnog odnosa i od tada je nastao ovaj problem”.
“Već duže je evidentno da se sudije Ustavnog suda ne ponašaju kao sudije Ustavnog suda. Meni oni više liče na poslaničke klubove, jer se kroz Ustavni sud odslikava volja političkih partija. Te sudije su političari i birali na taj način”, rekao je Radulović u izjavi za Glas Amerike.
On je ocijenio da je, “u krajnjem, ovo neodgovorno ponašanje i političara i sudija Ustavnog suda dovelo do situacije da trenutno treba da biramo između dvije loše opcije”.
“Treba da biramo između opcije da ponovo dovedemo u blokadu Ustavni sud ili da tolerišemo da on radi u nezakonitom sastavu”, rekao je.
Radulović smatra da, na osnovu prakse koja je do sada bila u Ustavnom sudu, sudije čine sve da produže svoj mandat duže nego je to propisano Ustavom i zakonom.
“Moj apel je da se Ustavni sud uozbillji i da donosi odluke u skladu sa Ustavom i da taj stav koji se tiče prestanka njihove funkcije bude zasnovan na onome što propisuje Ustav i zakoni. Tada bi se riješili problem”, rekao je.
On smatra da je evidentno da političke partije, koje to i ne kriju, žele kontrolu Ustavnog suda i svih drugih institucija u državi.
“To smo najbolje mogli da vidimo kroz postupak izbora sudija Ustavnog suda”, ocijenio je Radulović i dodao da borba za kontrolu institucija, u ovom slučaju za kontrolu Ustavnog suda, neće prestati.
Radulović vjeruje da se “vjerovatno žele nastaviti ostvarivati politički interesi preko te institucije i da to nije dobro”.
“Ustavni sud bi trebalo da ograniči moć političara , a ne da sprovodi njihove odluke”, zaključio je.
