Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU ocijenio je da je postignut dobar pomak u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi izražavanja i medija, ali i da su crnogorske institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade, te da je hitno potrebno unaprijediti izborno zakonodavstvo.
"Postignut je dobar napredak u vezi sa reformom pravosuđa, borbom protiv korupcije, slobodom izražavanja i slobodom medija, uz sprovedene značajne reforme zakonodavnih i strateških okvira'', navodi se i dodaje da je Crna Gora umjereno pripremljena za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u ovoj oblasti.
U dokument EK podsjeća da je u junu 2024, u izvještaju o procjenji ispunjavanja privremenih mjerila utvrdila da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlje 23, čime su postavljena završna mjerila za ovo poglavlje.
Kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, u danas usvojenom Nacrtu izvještaja piše da crnogorski "izborni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reviziju", iako je sprovođenje izbora "uglavnom zadovoljavajuće".
''Pravni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reformu i usklađivanje sa zakonodavstvom EU, uključujući izborno zakonodavstvo, ograničenja prava glasa i kandidature, transparentnost, mehanizme rješavanja sporova i nadzor nad finansiranjem kampanja i medijima. Većina preostalih preporuka OEBS/ODIHR nije adresirana. Crna Gora bi trebalo dodatno da se potrudi da uskladi svoje izborne procese sa najvišim demokratskim standardima'', navodi se u dokumentu.
Izvještaj ocjenjuje da crnogorski parlament "može da obavlja svoja ovlašćenja na uglavnom zadovoljavajući način" i ocjenjuje se da je uprkos stalnoj fragmentaciji parlamentarnog pejzaža, formiranjem većine u oktobru 2023. "okončan produženi period političke nestabilnosti".
Prema EK, konsenzus o ključnim reformama vezanim za pristupanje EU proširen je na oba kraja političkog spektra i zakonodavstvo vezano za EU usvojeno je jednoglasno u parlamentu.
"Međutim, ponovo su se pojavile tenzije i međuetnička polarizacija, što negativno utiče na političku stabilnost'', navodi EK.
Evropska komisija dodaje da je tokom ljeta 2024. godine parlament imao ''neke brzoplete zakonodavne inicijative bez primjene potrebne transparentnosti'', te da nesuglasice u Vladi ugrožavaju njenu koheziju".
''Vlada redovno održava sjednice. Međutim, unutrašnje nesuglasice koje se ponavljaju između pojedinih ministara i premijera ugrozile su koheziju Vlade i njenu ukupnu efikasnost'', upozorava EK.
EK traži i da Crna Gora obezbijedi punu i efikasnu primjenu unaprijeđenih strateških i pravnih okvira, kako bi se riješili postojeći izazovi i nastavilo usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima u oblasti prevencije i borbe protiv korupcije.
Od Crne Gore se traži da u 2025. dalje unaprijedi rezultate u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, hitnim jačanjem efikasne primjene postojećeg krivičnog zakonodavstva od strane tužilaštva i sudova, uključujući nametanje efektivnih i odvraćajućih kazni.
EK je naglasila da je potrebno “hitno izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi zemlja riješila postojeće nedostatke i u potpunosti ga uskladila sa evropskim standardima”.
“…Čime će se značajno povećati transparentnost i kontrola troškova političkih partija, kao i spriječiti zloupotreba državnih resursa, uključujući kroz odvraćajuće sankcije”, navodi EK.
Takođe, Crnoj Gori je preporučeno da izmijeni i sprovede Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi, kako bi se obezbijedilo da zapošljavanje slijedi principe zasluga, kompetencije i transparentnosti.
Kada su u pitanju osnovna prava, EK smatra da je zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom uspostavljen, te da Podgorica u velikoj meri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.
''Ipak, potrebno je više napora kako bi se ovaj okvir u potpunosti sproveo i obezbijedio pristup pravdi i sprovođenje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ranjive grupe”, navodi se I dodaje da su najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTQ osobe) i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
U tom smislu, EK navodi da je “potrebno više truda kako bi se efikasno riješile sve preporuke Evropskog komiteta za prevenciju torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja''.
U ovoj oblasti “preporuke Komisije iz prethodne godine su, kako je navedeno, djelimično sprovedene, uz značajan napredak u izradi novog zakona o zabrani diskriminacije i reviziji relevantnog krivičnog zakonodavstva, i ostaju uglavnom važeće”.
Pored toga Crna Gora u 2025. posebno treba da ostvari značajan napredak u sprovođenju svih preostalih preporuka Evropskog komiteta za prevenciju torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, kao i u sprovođenju Strategije za unapređenje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kao i obaveza iz Poznanjske deklaracije.
Biće potrebno i usvojiti nove zakone o zabrani diskriminacije i o zaštiti podataka o ličnosti, u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima.
U oblasti slobode izražavanja, EK navodi da je ''sveukupno, ostvaren dobar napredak u posmatranom periodu, naročito usvajanjem paketa medijskih zakona - novog Zakona o medijima, novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i novog Zakona o Javnom servisu RTCG – u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, što je bila ključna preporuka prošlogodišnjeg izveštaja''.
EK za narednu godinu u ovoj oblasti preporučuje da Crna Gora “nastavi da pruža blagovremenu i efikasnu zaštitu novinara kroz sprovođenje zakona i institucija od svih oblika nasilja, dok prioritetno istražuje i pravno rješava ključne stare slučajeve”.
Osim toga, EK smatra da treba obezbijediti “dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržavati se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika”.
“Nezavisnost Radio Televizije Crne Gore treba zaštititi od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog servisa RTCG, koji treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti”, preporučuje EK.
Kad je u pitanju poglavlje o pravdi, slobodi i bezbjednosti, Crna Gora se nalazi “između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti”, a dobar napredak Crna Gora je ostvarila u borbi protiv organizovanog kriminala i u upravljanju migracijama i azilom.
“U junu 2024. godine, Evropska komisija je u svom privremenom izvještaju o procjeni utvrdila da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlje 24, i stoga su usvojena završna mjerila za ovo poglavlje'', navodi EK.
Preporuke Komisije iz prethodne godine su delimično sprovedene, a preporuke za narednu su da se poveća efikasnost tužilaštva/suda u slučajevima ozbiljnog i organizovanog kriminala, posebno u slučajevima pranja novca, te riješi problem dugotrajnosti suđenja i čestih odlaganja u slučajevima organizovanog kriminala.
U pogledu dobrosusjedskih odnosa, prema ocjeni EK, Crna Gora je, i pored redovnih bilateralnih sastanaka, pogoršala odnose sa Hrvatskom, a tenzije su proizašle iz nerazriješenih bilateralnih pitanja.
"Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom 'Jadran'. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata", piše u izvještaju.
Odnos Crne Gore sa Srbijom je ocijenjen kao generalno stabilan, iako povremeno dolazi do međusobnih optužbi, uz podsjećanje da su se desile posjete na visokom nivou i potpisani sporazumi o saradnji između dvije države.
"Nakon dužeg odlaganja, diplomatski odnosi su obnovljeni. Novi ambasador Srbije u Crnoj Gori akreditovan je u februaru 2024. godine, dok se imenovanje ambasadora u Srbiji još čeka", navodi EK. U izvještaju piše da je odnos sa Bosnom i Hercegovinom u cjelini ostao dobar, iako dogovorena granica još nije fizički obilježena.
Političke tenzije u Crnoj Gori izazvane su posjetom lidera entiteta Republika Srpska (Milorad Dodik) u februaru 2024. godine i Rezolucijom UN o Srebrenici", podsjeća EK.
Satler: Crna Gora učvrstila poziciju lidera EU integracija
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je Crna Gora ostvarila ključni korak u pregovorima sprovođenjem značajnog broja reformi u oblasti vladavine prava, navodeći da ogroman posao ne bi mogao biti postignut bez uloženog truda vlade i podrške opozicije.
On je na konferenciji za medije u Podgorici ocijenio da je, u poredjenju sa proslom godinom, ovaj izvještaj jasno pozitivniji, navodeći da je Crna Gora “učvrstila svoju poziciju kao predvodnika u procesu pristupanja EU”.
“Crna Gora je ostvarila ključni korak u pregovorima, sprovodjenjem značajnog broja reformi u oblasti vladavine prava, ogroman posao koji je kulminurao pozitivnim izvjestajem IBAR. IBAR je svakako rezultat ulozenog truda vlade, ali dozvolite da naglasim da ključne mjere ne bi bile postignute bez konstruktivne uloge I podrške opozicije”, istakao je Satler, koji je podsjetio da je u mnogim slučajevima zakonodavstvo vezano za EU usvajano jednoglasno u parlamentu.
On je rekao da je IBAR bio proces za ocjenu privremenih mjerila, te da sada treba da se predje na završna mjerila, gdje treba puno još raditi, navodeći da je potreban “kontinuiran rad u poglavljima 23 i 24”.
“Iako je većina pitanja vezanih za IBAR riješena, neka su još otvorena kao usvajanje zakona o finansiranju političkih partija te izbor predsjednika Vrhovnog suda. Očekujemo tu brz napredak”, rekao je.
Satler je rekao da su u EK vidjeli napredak u zakonodavnom I strateškom okviru kad je u pitanju borba pritiv korupcije, a da je sada potrebno da država pojača odgovor krivičnog pravosuđa dovodeći do kraja sve otvorene postupke u slučajevima korupcije na visokom nivou.
“Postignuti su određeni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, usvajanjem zakonskih izmjena vezanih za borbu protiv pranja novca, suzbijanja trgovine ljudima i vatrenim oružjem. Ipak, potrebno je riješiti rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u pravosudne i organe za sprovođenje zakona kroz politiku prevencije i čvrstu sudsku akciju”, istakao je Satler.
Prema njegovim riječima, izvještaj pozdravlja dobar napredak u izmjenama medijskog zakonodavstva, ali je potrebno nastaviti sa obezbjeđivanjem zaštite novinara od svih oblika nasilja, preduzimajući istrage i sudske postupke u važnim slučajevima.
On je rekao da se potrebno fokusirati se na sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, uključujući i birački spisak, pravo glasa i kandidature, transparentnosti, mehanizma za rješavanje sporova i nadzor nad finansiranjem kampanje medija.
“To je takođe mjerilo za plan rasta. Tu su svi razlozi da se to sprovede, ali i Crnu Goru bi skupo koštalo da ovo ne sprovede, tako da se treba fokusirati na ovu izbornu reformu”, poručio je, ocjenjujući da se treba pozabaviti “ometajućim pitanjem” kao što je održavanje izbora svakog mjeseca.
Ambasador EU je rekao da su ostale oblasti kojima crnogorske vlasti treba da posvete posebnu pažnju poglavlje 19 - politika zapošljavanja, poglavlje 2 - sloboda kretanja radnika, poglavlje 7 - zaštita životne sredine I klimatske promjene, poglavlje 12 - bezbjednost hrane, poglavlje 6 - privredno pravo I poglavlje 8 – konkurencija.
“U ovim poglavljima treba brzo napredovati”, rekao je i dodao da ovo predstavljanje izvještaja pokazuje da je čaša polu puna. “Mnogo toga je postignuto tokom prošle godine I želimo da se ovaj pozitivni trend nastavi i dodatno ojača”.
Setler je rekao da fokus treba da bude na postizanju konsenzusa, marljivom radu I akcijama potrebnim za napredovanje prema EU.
“Iako je trenutno političko okruženje stabilnije, institucije su još uvijek krhke, tako što manje ometanja i polarizacije vidimo u političkoj debati, brže možemo napredovati prema EU. Ništa manje ne očekuju ni crnogorski građani koji u velikoj mjeri podržavaju članstvo u EU”, rekao je I zaključio: “Ostaćemo na vašoj strani, da vas podržimo gdje god treba”.
Spajić: Istorijski dan za Crnu Goru
Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je da je ovo “istorijski dan za Crnu Goru i njenu evropsku budućnost”.
“Malo je reći da možemo biti ponosni na učinjeno. Ovdje nijesu mjereni samo rezultati vlade većine, već i opozicije, nevladinog sektora i svih stejkholdera”, rekao je i dodao da “danas prezentovani izvještaj o napretku je izraz društvenog sazrijevanja, slika nove evropske Crne Gore, ali i dokaz da smo…dobro podesili koordinate našeg pravca”.
Spajić je rekao da je “ponosan na sve koji su dali svoj doprinos da danas dobijemo najbolji izvještaj o napretku Crne Gore ikad, koji prepoznaje da sve što smo učinili do sada, daje jasnu mapu daljeg puta, i konačno vidi pristupanje ne kao mogućnost već kao izvjesnost”.
“Stoga je Crnoj Gori više nego ikada potrebna nova evropska platforma koja će okupiti snage koje predstavljaju interese 80 odsto građana Crne Gore da zajedno, lišeni svakog partikularnog interesa, ovaj process dovedemo do kraja”, rekao je i dodao da “44. saziv Vlade i 28. Saziv Skupstine imaju šansu da Crnu Goru učine 28. članicom EU, nadamo se, već 2028. godine”.
Varhelji: Crna Gora počela zatvaranje pregovora i time otvorila put ka proširenju
Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji saopštio je, predstavljajući Izvještaj EK o napretku država ka članstvu u EU, da je EK počela zatvaranje pregovora sa Crnom Gorom i time otvorila put ka proširenju, i istakao da se proširenje EU može očekivati do kraja mandata Komisije.
"Počeli smo zatvaranje pregovora sa Crnom Gorom, i na taj način smo otvorili put ka proširenju", rekao je Varhelji u Briselu i dodao da se proširenje EU može očekivati do kraja sljedećeg mandata EK.
Evropski komesar je rekao da je ovaj sastav Evropske komisije radio na proširenju Evropske unije, kao i da sada ima šest zemalja koje pregovaraju, te da će se možda pridružiti i sedma.
"To bi značilo da do kraja mandata sljedeće Evropske komisije možemo očekivati proširenje", rekao je Varhelji.
On je rekao da je, kada Crna Gora zatvori sva poglavlja, na redu sljedeći korak, a to je izrada Nacrta pristupnog ugovora.
"Ali ima još koraka koje treba preduzeti. Nadamo se da će se pozitivan trend koji vidimo u Podgorici nastaviti", rekao je Varhelji.
