Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i parlamentarna opozicija, koja ni u petak nije dozvolila održavanje sjednice Skupštine, zatražili su poništavanje nedavne odluke skupštinske većine o penzionisanju sudija Ustavnog suda.
Oni su nakon sastanka saopštili da je na sceni “duboka institucionalna i ustavna kriza”, zbog odluke Ustavnog odbora i paramenta o penzionisanju jednog i namjere skupštinske većine da u penziju pošalje još dvoje sudija Ustavnog suda.
Opozicija, koja odluke Ustavnog odbora vidi kao ustavni puč, danas nije dozvolila održavanje sjednice crnogorskog parlamenta na kojoj je premijer Milojko Spajić trebalo da odgovara na pitanja poslanika.
Opozicioni poslanici ustali su iz svojih klupa i stali ispred stola predsjednika Skupštine, poručujući mu da krši Ustav i da neće dozvoliti održavanje Premijerskog sata.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zahvalio je premijeru Spajiću što je došao u parlament, nakon čega je prekinuo sjednicu i poručio da će poslanicima, zbog ometanja, izreći odgovarajuće mjere.
Nakon izlaska iz skupštinske sale, opozicioni poslanici su u holu Skupštine okružili premijera Spajića, ne dozvoljavajući mu da se obrati novinarima.
Lideri opozicije prije toga su se sastali sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem u zgradi Predsjedništva o, kako je kazao Milatović, "ustavnoj krizi koja je nastala kao rezultat djelovanja Ustavnog odbora koji je preuzeo nadležnosti Ustavnog suda i time ušao u zonu protivpravnog i protivustavnog djelovanja".
"Čini mi se da je izlaz iz ove situacije da se poništi odluka Ustavnog odbora, to su mi prenijeli lideri opozicije. Imajući u vidu ono što sam i ja rekao, to je jedan od načina na koji možemo izaći iz ove ustavne krize”, naveo je Milatović i dodao da će tokom dana imati sastanak sa premijerom Spajićem.
"Upravo je partija predsjednika Vlade bila odlučujući faktor jer su imali četiri poslanika u Ustavnom odboru koji je preuzeo ulogu Ustavnog suda", rekao je Milatović.
U međuvremenu je Spajić, koji je ranije pozvao Ustavni sud da donese mišljenje o prestanku mandata sutkinji Dragani Đuranović, saopštio da će predložiti da njegov Pokret Evropa sad (PES) ne pravi većinu za izglasavanje novog sudije koji bi zamijenio sutkinju Đuranović, dok se Ustavni sud ne izjasni o njenom slučaju.
"Kao znak dobre i iskrene volje za smirenjem tenzija sa opozicijom - predložiću da PES ne pravi većinu za izglasavanje novog sudije koji bi zamijenio sudinicu Đuranović dok se Ustavni sud ne izjasni o njenom slučaju. Kompromis kuću gradi", napisao je Spajić na mreži Eks.
Spajić je kasnije održao i konferenciju za novinare na kojoj je naveo da ne postoji pravni mehanizam za povlačenje odluke o penzionisanju sutkinje Đuranović, već da jedino Ustavni sud može da navede ko je u pravu.
“Ta odluka je prošla plenum. Vidjeli ste da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić javno izrekao i ne postoji u našem pravnom sistemu mehanizam povlačenja te odluke. Pozivam opoziciju da, ukoliko smatraju da je sutkinja Đuranović nezamjenjiva, da je ponovo prijave na konurs, ako ispunjava uslove”, naveo je Spajić.
Spajić je predložio da se naslednik sutkinje Đuranović ne bira do izjašnjenja Ustavnog suda o tome da li je, kako je kazao, u pravu opozicija ili parlamentarna većina.
“Ukoliko Ustavni sud presudi da odluka za Đuranović nije ustavna, stvari se vraćaju na početak. Ako Ustavni sud kaže da je opozicija u pravu, mi nećemo imati nikakav problem po tom pitanju. Mnogo puta je Ustavni sud oborio odluke Skupštine. Ako Ustavni sud, međutim, kaže da to nije neustavno mislim da treba da se izaberu dva člana Ustavnog suda. Evo još jedna ruka opoziciji da to zajedno uradimo”, rekao je Spajić.
Dodao je da"ne vidi da ima ustavne krize”, te da smatra da je Ustavni sud funkcionalan.
Potpredsjednik opozicione stranke Socijaldemokrate Crne Gore, Boris Mugoša, kazao je ranije u petak da “Ustavnom sudu ne trebaju instrukcije premijera jer je sud nezavisna kategorija”.
“Oni šest mjeseci kroz neprimjerene političke trgovine blokiraju rad Ustavnog suda. Stanje u parlamentu ne odgovara stanju na terenu. Zbog uskopartijskih interesa oni ruše ustavni poredak. Ako dozvolimo ovakvo kršenje Ustava onda su sve naredne aktivnosti parlamentarne većine potpuno legitimne”, rekao je Mugoša nakon sastanka opozicije i Milatovića.
Predsjednik najjače opozicione partije, Demokratske partije socijalista, Danijel Živković, kazao je da je “zaključak današnjeg sastanka sa predsjednikom države da se van snage stavi rješenje koje je donio Ustavni odbor, odnosno odluka da se penzioniše sutkinja Dragana Đuranović”.
“Saglasili smo se da ćemo nastaviti djelovanje koje je bilo nakon sjednice Ustavnog odbora, a to je da dok se stvari ne vrate u prvobitno stanje nema normalnog političkog života. Nećemo se povlačiti od osnovnog zahtjeva, da parlamentarna većina mora poništiti odluku Ustavnog odbora", naveo je Živković.
Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović rekao je da su “bez obzira na političke razlike, opozicija i predsjednik jasni u odbrani gaženja Ustava Crne Gore”.
"Ustavni puč u režili diletanata na političkoj sceni koje predvodi premijer Milojko Spajić, a čiji su izvođači radova Andrija Mandić i poslanici većine koji su glasali na Ustavnom odboru, mora imati adekvatan odgovor", kazao je Abazović, poručujući da niko nije iznad Ustava Crne Gore.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović poručio je da se “opozicija pored svih svojih različitosti danas ujedinila da odbrani, jedinstveno, ustavni i pravni poredak Crne Gore”.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u utorak je, pozivajući se na odluku Ustavnog odbora da su se stekli uslovi za penzionisanje troje od šest sudija Ustavnog suda, konstatovao prestanak mandata sutkinji Đuranović, čime je u sudu, od predviđenih sedam, ostalo pet sudija, jer je sudija Milorad Gogić penzionisan u maju.
Drugo dvoje sudija, za koje parlamentarna većina takođe tvrdi da ispunjavaju uslove za penziju, po zakonu predlaže predsjednik države.
Milatović, međutim, nije, raspisao javni poziv za izbor dvoje sudija. On kaže da nije ispoštovana procedura, jer je, kako navodi, uslove za penzionisanje sudija utvrdila Skupština, a ne Ustavni sud koji je za to nadležan.
Crnogorski predsjednik je saopštio da će javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda raspisati tek nakon što ta institucija na sjednici utvrdi nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudije i u zakonskom roku ga o tome obavijesti.
Milatović je, u vezi sa tim, od predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko zatražio obavještenje da li je sud utvrdio da su nastupili razlozi za prestanak funkcije ili razrješenje nekog od dvoje aktuelnih sudija čiji je predlagač Predsjednik Crne Gore ili da će takvi razlozi nastupiti u narednih šest mjeseci.
Parlamentarna većina se, odlučujući na Ustavnom odboru o penzionisanju sudija Ustavnog suda, pozivala na Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju kojim je propisano da sudije Ustavnog suda u penziju idu sa 65 godina.
Opozicija je, međutim, tvrdila da o odlasku sudija Ustavnog suda u penziju treba odlučivati kao i do sada, poštujući odredbe Zakona o radu, na osnovu kojih bi sudije u penziju mogle godinu kasnije, sa 66 godina.
Ukoliko bi, shodno zaključcima Ustavnog odbora o ispunjenosti uslova za penziju, bilo penzionisano još dvoje sudija, u Ustavnom sudu bi ih ostalo samo troje, što bi najviše ustavno tijelo u Crnoj Gori uvelo u blokadu zbog nedovoljnog broja sudija potrebnih za odlučivanje.
Ustavni sud je prošle godine, nakon dugotrajne blokade i upozorenja iz EU, kompletiran izborom sedam sudija, ali je u punom sazivu bio samo pola godine, kada je u penziju otišao sudija Gogić.
