Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović završio je u srijedu konsultacije o izboru mandatara za sastav nove vlade, a predstavnici većine parlamentarnih stranaka podržava da lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić bude mandatar.
Milatović je, kako je napisao na Tviteru, “tokom gotovo dvije sedmice konsultacija, razgovarao sa predstavnicima 18 političkih subjekata u Parlamentu Crne Gore o prioritetima, strukturi, modelu i podršci za formiranje nove Vlade”.
Konsultacije o mandataru za sastav vlade počele su 31. jula, a predsjednik Crne Gore tada je saopštio da, iako ima rok 30 dana, očekuje da će konsultacije završiti za 15 dana. Milatović je formalne konsultacije oko izbora mandatara za formiranje 44. Vlade okončao razgovorom sa predstavnicima Ujedinjene Crne Gore i liste Albanski forum.
Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je nakon sastanka sa Milatovićem da Spajić ima podršku te partije da bude mandatar, ali da će njihova podrška Vladi zavisiti od toga kako Vlada bude koncipirana.
“Mi smo se precizno izjasnili da imamo koalicioni ugovor sa PES-om. Borili smo se sa naša lista napravi što bolji rezultat i da njen nosilac bude mandatar i zato on ima našu podršku. Da li ćemo glasati i za vladu, to zavisi od toga kako će ta vlada biti koncipirana i kakva će biti njena politika", rekao je Danilović novinarima nakon konsultacija sa Milatovićem na Cetinju.
On je, takođe, kazao da se nada da "neće biti tijesna većina, već da će se napraviti vlada koju će podržavati najmanje 49 poslanika”. Danilović je kazao da njegova stranka jedino nije zainteresovana za saradnju sa listom koju je na parlamentarnim izborima predvodio DPS.
"Oni su za sad neprihvatljivi, a svi ostali koji žele da se usklade sa voljom većine za nas su dobrodošli", naveo je Danilović, predsjednik Ujedinjene Crne Gore koja je na parlamentarnim izborima 11. juna bila na listi koju je predvodio Pokret Evropa sad.
Nosilac liste Albanski forum Nik Đeljošaj kazao je nakon konsultacija sa Milatovićem da smatra “da mogu da dođu do mandatara koji će državu da vodi prema evropskim vrijednostima”, kao i da su predsjedniku države saopštili da podržavaju Spajića za mandatara.
“Mi poštujemo volju građana. Svakoga uvažavamo. Niko nema apsolutnu većinu. Programski principi su za nas jako, jako važni. Svako ko može prema programskim principima, prema ostalim otvorenim, ili manje otvorenim pitanjima , prema onome što je međunarodna saradnja, da ima jasne stavove, kao predsjednik države gospodin Milatović, za nas je partner”, rekao je Đeljošaj.
Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, koji je prije skoro dvije sedice prvi razgovarao sa Milatovićem, tada je izjavio da smatra da su “ubijedili predsjednika da imaju većinu za mandatara i formiranje vlade”. Spajić nije želio da odgovori na pitanje novinara ko će činiti tu većinu, ali je potvrdno odgovorio na pitanje da li očekuje da će imati podršku četrdeset jednog poslanika, koliko je potrebno za izbor vlade.
Vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je nakon susreta sa crnogorskim predsjednikom, da je zaključio da niko nema potrebnu podršku koja bi obezbijedila mandat za formiranje nove vlade i poručio da bez DPS-a, odnosno koalicije Zajednom, nema stabilne političke vlade.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić rekao je da je Milatoviću, tokom konsultacija, prenio da očekuje da će “većina od 30. avgusta 2020. pronaći snagu da opet formira vladu”. On je tada, takođe, kazao i da ne zna kako je lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić uvjerio predsjednika Milatovića da ima 41 potpis poslanika. Mandić je kazao i da je "prirodno i normalno da koaliciji Za budućnost Crne Gore ZBCG (u okviru koje je zastupljena pored NSD i DNP) pripadne mjesto predsjednika Skupštine".
Nakon završenih razgovora sa predstavnicima Demokrata i Bošnjačke stranke iz tih partija je saopšteno da lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić ima podršku tih lista za mandatara. Milatović je u ponedeljak na Cetinju razgovarao sa predstavnikom Demokratske unije Albanaca, koja ima jedan poslanički mandat, a lider te partije Mehmed Zenka saopštio da njegova partija nema problem da mandatar bude Spajić, jer je njegova stranka osvojila najviše glasova na izborima.
Lider partije Forca i predstavnik koalicije Albanske alijanse koja je osvojila dva poslanička mjesta, Genci Nimanbegu, takodje, smatra da predsjednik Pokreta Evropa sad treba da bude mandatar za sastav nove vlade.
Predsjednika Socijaldemokrata, koji su na izborima u junu nastupili u koaliciji Zajedno okupljenoj oko DPS-a, Damira Šehovića saopštio je da je logično da Spajić bude mandatar, ali je dodao da to ne znači da će bilo ko imati blanko podršku SD-a. Načelnu, ali ne i blanko podršku Spajiću za sastav nove vlade daje i kolicija koju čine SNP i Demos, saopštio je nakon konsultacija sa predsjednikom države predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
Lider HGI-a Adrijan Vuksanović rekao je da Spajiću treba dati priliku da formira vladu, ali i naglasio da HGI neće pristati da bude dio izvršne vlasti ukoliko u njoj bude koalicija Za budućnost Crne Gore, koju čine NSD i DNP, stranke koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević.
Nakon razgovora sa Milatovićem, premijer i lider pokretar URA Dritan Abazović kazao je da “navija da se vlada formira što prije” i dodao da će ukoliko se ne formira Vlada iznijeti svoj predlog o Vladi, ali nije želio detaljnije da govori o tome.
Spajić je nakon parlamentarnih izbora kazao da će ukoliko bude mandatar o formiranju Vlade pregovarati sa svima osim sa DPS-om i GP URA. U Skupštini Crne Gore 27. jula je održana konstitutivna sjednica, čime je i zvanično počeo mandat novog saziva crnogorskog parlamenta. Na konstitutivnoj sjednici Skupštine nije, međutim, izabran predsjednik parlamenta, jer predlog kandidata za tu funkciju nije dostavljen službi Skupštine.
Najviše poslanika u novom sazivu Skupštine Crne Gore ima lista Pokreta Evropa sad (24), dok koalicija Zajedno, okupljena oko Demokratske partije socijalista ima 21 poslanika. Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju čine dva od tri konstituenta bivšeg DF-a, predvođena Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, ima 13 poslanika, lista Hrabro se broji koalicije Demokrata i URA-e
Alekse Bečića i Dritana Abazovića ima 11, a Bošnjačka stranka šest poslaničkih mjesta u novom sazivu Skupštine.
U crnogorskom parlamentu po dva predstavnika imaju koalicija Socijalističke narodne partije i Demosa i Albanski forum, a po jednog Hrvatska građanska inicijativa i Albanska alijansa.
Parlamentarne izbore 11. juna obilježila rekordno niska izlaznost 56,4 odsto i zanemarljiv broj nepravilnosti koje nisu mogle uticati na regularnost glasanja.
