Izlazak ministara iz redova Bošnjačke stranke i albanskih partija sa sjednice crnogorske Vlade, na kojoj je data saglasnost za podizanje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju u Beranama predstavlja, kažu u Centru za građansko obrazovanje, “teatralan pristup”, koji jasno pokazuje da su te partije pristale da učestvuju u Vladi koja “pokazuje lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi”.
Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), za Glas Amerike navodi da takvo postupanje neće imati bilo kakve posljedice po funkcionisanje Vlade Crne Gore.
“Vjerujem da je i ostalim članovima Vlade jasno da se radi o jednoj predstavi za birače, a ne o nečemu što bi se funkcionalno odrazilo na rad same Vlade. Jasno je da se zbog ovog pitanja, koje je za njih takoreći marginalno, neće odreći učešća u izvršnoj vlasti”, samtra Suljević.
Suljević kaže da je trebalo da manjinske partije ostanu na sjednici Vlade, na kojoj se odlučivalo o saglasnosti za izgradnju spomenika Amfilohiju, te da izlože svoju argumentaciju o tome.
“To što su napustili sjednicu Vlade predstavlja njihov nedostatak volje da saopšte svoju argumentacuju zbog čega takva odluka nije dobra”, kaže Suljević i dodaje da su tako jasno pokazali “da su oni pristali da učestvuju u Vladi koja je bazirana na koaliciji partija koje su pokazale lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi”.
“Tako je i njihov postupak, kada je Vlada radila ono što se i očekivalo od nje, vrlo nejasan i na neki način predstavlja njihov pokušaj da se operu od odgovornosti od učešća u vladi koja donosi takve odluke”, navodi Suljević.
Ministri u crnogorskoj vladi, iz redova albanskih i bošnjačkih partija, napustili su sjednicu Vlade na kojoj je data saglasnost za podizanje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju. Iz Bošnjačke stranke i Albanskog foruma je saopšteno da taj spomenik “neće doprinijeti multivjerskom i multietničkom skladu”, kao i da je “Amfilohije sijao mržnju nazivajući pogrdnim imenima Albance, Bošnjake i muslimane, ali i Crnogorce”.
Bošnjačka stranka, koja je prije nepuna dva mjeseca postala dio crnogorske Vlade, ima pet predstavnika u Vladi, a u kabinetu premijera Spajića nalaze se dva predstavnika Albanskog foruma.
Nevladine organizacije u Crnoj Gori, koje se bave zaštitom ljudskih prava, Akcija za ljudska prava, ANIMA i Centar za građansko obrazovanje kažu da je odluka Vlade o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika pokojnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju sporna, jer je “mitropolit produbljivao podjele u društvu kritikovanjem crnogorske nacije, negiranjem LGBT osoba, žena nerotkinja, ali i veličanjem četničkog pokreta i ratnih zločinaca 90-ih..."
Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodi da u CGO-u nisu imali dilemu da li će takva Vlada dati saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju, jer je, kako kaže, bilo jasno da će to učiniti, te da je jedino pitanje bilo kada će to uraditi.
“Vlada je neuobičajeno brzo juče razmotrila takav predlog i dala saglasnost za izgradnju tog spomenika, što je i dokazalo da je Vlada to uradila u susret lokalnim izborima u nekoliko crnogorskih gradova, sa ciljem da prikupi dodatne polkitičke poene”, navodi Suljević.
Odluka Vlade da da saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu Amfilohiju, koji je preminuo 2020, donijeta je na predlog ministarke kulture i medija Tamare Vujović, čiji je resor prvobitno odbilo predlog za podizanje spomenika, ali je ministarka Vujović, nakon oštrih kritika iz Eparhije budimljansko-nikšićke, povukla takvu odluku i Vladi uputila predlog za davanje saglasnosti za podizanje spomenika Amfilohiju.
Ministarka Vujović je nakon informacije da je ministarstvo kulture i medija odbilo zahtjev Opštine Berane da bude podignut spomenik mitropolitu Amfilohiju uputila reagovanje u kojem je, između ostalog, navela da “ministarstvo kulture i medija nije od vlade zatražilo prethodnu saglasnost i iz tog razloga upućujemo izvinjenje građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj”.
Zakonom je predviđeno da spomenik ne može biti podignut prije isteka 20 godina od smrti istaknute ličnosti, ali da uz saglasnost Vlade može i ranije.
Prema riječima Suljevića, "proteklih dana mogli smo da svjedočimo snažnoj političkoj kampanjii koja je ukazivala na to zbog čega treba podići spomenik pokojnom mitorpolitu Amfilohiju". On, međutim, ukazuje da je postojala i dobra kontraargumentacija koja, kako kaže, “ne mora biti ništa drugo do citiranje Amfolohijevih izjava za života”.
“Neko ko je širio govor mržnje prema manjinskim zajednicama, LGBT zajednici, ženama nerotkinjama, veličao ratne zločince, veličao četnički pokret, negirao zločine počinjene 90-ih…. nije neko ko zavređuje podizanje spomenika”, zaključio je Suljević.
Amfilohije, koji je umro 2020. od posljedica koronavirusa, bio je tvrdolinijaški mitropolit SPC u Crnoj Gori, koji se isticao oštrom kritikom Zapada, te nerijetkim uvredama i kletvama na račun pripadnika crnogorske nacije i manjina, islam je nazivao lažnom vjerom i negirao crnogorsku naciju.
Amfilohije je, u svojim izjavama, vrijeđao i pripadnike LGBT zajednice, za parade ponosa je govorio da su "parade smrti i uništenja".
Uživao je veliki ugled među vjernicima SPC, istovremeno trpeći oštre kritike građanskih partija i civilnih organizacija, koje su u njegovim porukama vidjele govor mržnje.
Amfilohije je za crnogorskog mitropolita ustoličen 1990. na Cetinju, a tokom devedesetih podržavao je ratne pohode srpskih snaga u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, često kritikujući zapadne vlade i vrijednosti.
