Linkovi

Ukrajina i Belgija potpisale sporazum o pomoći od milijardu dolara, obuhvata i avione F-16


Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, levo, rukuje se sa belgijskim premijerom Aleksandrom de Kruom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, levo, rukuje se sa belgijskim premijerom Aleksandrom de Kruom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.

Ukrajina je obezbedila više od milijardu dolara nove vojne pomoći od Belgije sporazumom potpisanim u utorak koji uključuje isporuku 30 borbenih aviona F-16.

Ugovor je sklopljen tokom posete predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Briselu na putovanju koje uključuje i posete Španiji i Portugalu u potrazi za novom pomoći u borbi protiv ruske invazije koja je počela početkom 2022.

"Sporazum garantuje blagovremenu bezbednosnu pomoć Belgije, moderna oklopna vozila, opremu za zadovoljenje potreba ukrajinskog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, pomorsku bezbednost, čišćenje mina, učešće u koaliciji za nabavku artiljerijske municije i za vojnu obuku", rekao je Zelenski u poruci na društvenim mrežama.

Ukrajinski lider je rekao da desetogodišnji sporazum takođe uključuje saradnju sa Belgijom u oblasti obaveštajnih podataka, sajber bezbednosti, suprotstavljanju dezinformacijama i odbrambenoj industriji.

Ukrajina i Španija objavile su u ponedeljak sporazum o vojnoj pomoći od 1,1 milijarde dolara ove godine i više od pet milijardi dolara do 2027. godine, a Španija će Ukrajini isporučiti tenkove Leopard i artiljerijsku municiju.

Ahiva - Dva tenka Leopard 2 nemačke proizvodnje tokom posete nemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa tenkovskom batalonu 203, na poligonu u Augustdorfu, Nemačka, 1. februara 2023.
Ahiva - Dva tenka Leopard 2 nemačke proizvodnje tokom posete nemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa tenkovskom batalonu 203, na poligonu u Augustdorfu, Nemačka, 1. februara 2023.

Na konferenciji za novinare u Madridu, Zelenski je pozvao zapadne saveznike da dozvole Ukrajini da u samoodbrani vrši udare na vojne ciljeve unutar Rusije oružjem većeg dometa koje je isporučio Zapad.

"Moramo da radimo zajedno i da izvršimo pritisak ne samo na Rusiju, već i na naše partnere da nam daju priliku da se odbranimo od Rusije", rekao je Zelenski i dodao da su Ukrajini potrebni sistemi protivvazdušne odbrane da bi se zaštitila od ruskih vazdušnih udara.

"Čak i oni partneri koji se plaše da daju ovaj ili onaj savet treba da shvate da je protivvazdušna odbrana odbrana, a ne napad", rekao je on, ističući da Ukrajinu svakog meseca pogodi 3.000 ruskih vazdušnih bombi.

Šef NATO, Jens Stoltenberg, je tokom posete Bugarskoj u ponedeljak rekao da vlade treba da preispitaju svoja ograničenja koja sprečavaju Ukrajinu koristi donirano oružje za napade unutar Rusije, tvrdeći da Ukrajina ima pravo da se brani, uključujući i vršenje udara na "legitimne mete van Ukrajine".

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg govori tokom zasedanja Parlamentarne skupštine NATO u Sofii, Bugarska, 27. maja 2024.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg govori tokom zasedanja Parlamentarne skupštine NATO u Sofii, Bugarska, 27. maja 2024.

"Ruske snage koje su na ruskoj teritoriji napadaju, neposredno preko granice, ukrajinsku teritoriju", rekao je Stoltenberg. "Linija fronta je manje-više granična linija, i ako ne možete da napadnete ruske snage sa druge strane linije fronta jer su s druge strane granice, onda, naravno, zaista smanjujete sposobnost ukrajinskih snaga. snage da se brane".

Stoltenberg je ponovio da sam NATO nije strana u sukobu, ali je rekao da saveznici NATO imaju pravo da pomognu Ukrajini da održi svoje pravo na samoodbranu pružanjem vojne podrške.

Reakcije

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Zapad rizikuje direktnu konfrontaciju sa Rusijom i potonji globalni rat ako dozvoli Ukrajini da vrši udare unutar Rusije zapadnim oružjem.

Na pitanje da li se NATO približava takvoj konfrontaciji sa Rusijom, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio: "Oni se ne približavaju, oni su u tome".

Ruski zvaničnici su upozorili da ukrajinski napadi duboko u Rusiji, uključujući civilne oblasti, pa čak i delove ruske nuklearne odbrane, direktno znače eskalaciju.

Ruski predsednik Vladimir Putin je više puta rekao da bi direktan sukob Rusije i NATO oko Ukrajine mogao da dovede do globalnog rata.

Reakcije evropskih lidera su pomešane u pogledu dozvoljavanja Ukrajini da koristi zapadno oružje za napad na neprijateljsku teritoriju.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni usprotivila se davanju veće fleksibilnosti Ukrajini prema ruskim ciljevima. "Mislim da moramo da budemo veoma oprezni", rekla je ona italijanskoj televiziji u nedelju.

Ranije ovog meseca, britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron rekao je tokom posete Kijevu da Ukrajina ima svako pravo da koristi rakete koje su donirali Britanci za napad na rusku teritoriju.

Situacija na terenu

Ukrajinska vojska saopštila je u utorak da je oborila tri ruska drona koja su učestvovala u napadima tokom noći. Ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da su presretanja izvršena iznad regiona Čerkaska, Dnjepropetrovska i Zaporožja. Nije bilo izveštaja o šteti.

Rusko ministarstvo odbrane izvestilo je o novim ukrajinskim vazdušnim napadima na pogranične regione Belgorod i Kursk.

Rusko ministarstvo je saopštilo da su njihove snage uništile dva drona iznad Belgoroda i jedan iznad Kurska.

Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner Belgoroda, rekao je na Telegramu da su u ukrajinskom napadu dronom oštećene kuća i automobil, ali da niko nije povređen.

U izveštaju su korišćene neke informacije agencija Asošijeted pres, Roters i Agencije Frans pres.
XS
SM
MD
LG