Kada je uragan Helena pogodio djelove Amerike, proširile su se mnoge glasine. Bilo je lažnih tvrdnji da bi ljudima, koji budu uzeli federalnu pomoć, mogla biti oduzeta imovina. Ili da je jednokratna pomoć koji su dobili, 750 dolara, biti najveća suma koju će primiti za obnovu posle uragana. Ili da je direktorka Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA) - koja je na terenu od udara oluje - prebijena i hospitalizovana.
FEMA, služba američke vlade zadužena za odgovor na katastrofe, bori se protiv dezinformacija od kako je Helena pogodila Floridu prije dvije gotovo dvije nedelje i razorila mnoga područja kako se kretala ka sjeveru. Lažne tvrdnje podstiču i bivši predsjednik Donald Tramp i drugi, uoči predsjedničkih izbora, a iznose se dok se FEMA sprema da reaguje na drugu veliku katastrofu - uragan Milton.
Direktorka agencije Deana Krisvel rekla je novinarima u utorak da problem sa dezinformacijama nikada nije bio toliko veliki kao za vrijeme uragana Helena, koji je teško pogodio Sjevernu Karolinu - jednu od država koje će biti ključne za ishod izbora u novembru.
"To je apsolutno nešto najgore što sam ikada vidjela", rekla je Krisvel koja, suprotno glasinama, nije povrijeđena.
Upozorila je da glasine na internetu demorališu zaposlene u FEMA-i ili volontere koji su za sobom ostavili porodice da bi otišli u pogođena područja. Krisvel je naglasila i da postoji opasnost da lokalno stanovništvo čuje glasine i da bude previše uplašeno da zatraži pomoć na koju ima pravo.
Dru Rajzinger, lokalni zvaničnik iz Sjeverne Karoline, kaže da je dio problema to što su prekinute komunikacije u pogođenim regionima, zbog čega je spoljnim akterima lakše da nametnu svoj narativ.
"Dezinformacije lakše prolaze kada su telefonske veze i internet u prekidu toliko dana da ne možemo da ih demantujemo", kaže Rajzinger.
Takođe, odbacuje navode da pomoć ne stiže do ljudi, navodeći da je njegova kancelarija za katastar "odnijela mnogo stvari u svako mjesto" i da je u svakoj lokalnoj crkvi "već bilo mnogo hrane i vode".
Republikanski kongresmen iz Sjeverne Karoline Čak Edvards u utorak je objavio saopštenje u kojem je demantovao "nečuvene glasine" da Federalna agencija za vanredne situacija zaustavlja kamione sa zalihama, da obustavlja spasilačke napore da bi sa zemljom sravnila jedan planinski grad, da ostaje bez novca...FEMA je takođe otvorila vebsajt na kojem demantuje teorije zavjere.
Više od 80.000 domova i radnji u Sjevernoj Karolini i dalje nema struju, a mnoga mjesta su izolovana zbog uništenih puteva.
Jedan od izvora dezinfromacija je republikanska članica Predstavničkog doma iz Džordžije Mardžori Tejlor Grin koja za to koristi i svoj službeni i privatni nalog.
"Pitajte vašu vladu da li se manipuliše vremenskim uslovima ili se oni kontrolišu. Da li ste im dali dozvolu za to? Da li plaćate za to? Naravno da plaćate", napisala je Grin u ponedeljak
Edvards je direktno odbacio te laži u saopštenju, ali nije pomenuo Grin po imenu.
"Niko ne može da kontroliše vremenske uslove. Molim vas, osigurajte da iz pouzdanih izvora provjeravate ono što čitate na internetu", naveo je Edvards.
Međutim, neki postavljaju pitanje gdje je FEMA i kako se dobija pomoć. Pit Loftin iz Sjeverne Karoline kaže da je dva dana pokušao da izađe iz oštećenog dvorišta kuće i da nije siguran kako da se prijavi za federalnu pomoć.
"Sami sebi pomažemo", kaže Loftin.
FEMA je u utorak saopštila da je pomoć za preživjele uragana Helena, u kojem je stradalo 236 osoba u šest država, dostigla 286 miliona dolara, te da je poslala oko pola miliona prekrivača, 210 akumulatora, više od 16 miliona obroka i druge zalihe u pogođena područja.
Ovo nije prvi put da se glasine šire tolikom brzinom posle neke katastrofe, mada eksperti kažu da su društvene mreže znatno pogoršale taj problem. Krisvel je podsjetila da su brojne dezinformacije bile prisutne i posle ogromnog požara na Havajima prošle godine.
FEMA je bila optuživana da će stanovnicima isplaćivati samo 750 dolara i ništa više. Međutim, to je samo jednokratna pomoć za kupovinu hitnih zaliha kao što su lijekovi i hrana za bebe, a građani mogu da se prijave i za druge vrste pomoći, kao što je novac za kiriju.
Bilo je i lažnih tvrdnji da FEMA oduzima donacije planirane za žrtve uragana i šalje ih Ukrajini. Međutim, riječ je o odvojenim izvorima finansiranja koje distribuira Kongres.
Institut za strateški dijalog sa sjedištem u Londonu, prati dezinformacije posle uragana Helena. Utvrdio je da su 33 objave na Eksu, koje sadrže već demantovane tvrdnje, do ponedeljka imale 160 miliona pregleda.
FEMA se u međuvremenu priprema za uragan Milton, a Krisvel je u utorak poručila da ta agencija može da istovremeno reaguje na više katastrofa.
"FEMA je to radila ranije. Odgovaramo na složene incidente. Odgovorili smo na više složenih incidenata".
