Njemački kancelar Olaf Šolc u petak je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prvi put za gotovo dvije godine, i pozvao ga da sa Ukrajinom pregovara o miru. Kijev je osudio razgovor.
Šolc je, kako je naveo njegov portparol, tokom razgovora osudio "ruski rat agresije protiv Ukrajine" i pozvao Putina "da ga okonča i povuče trupe".
Takođe je poručio da Rusija mora da bude spremna da "pregovara sa Ukrajinom sa ciljem da se postigne pravedan i dugotrajan mir i naglasio čvrstu riješenost Njemačke da podrži Ukrajinu u odbrani protiv ruske agresije koliko god je potrebno", naveo je u saopštenju portparol Štefen Hebstrajt, prenos agencija Frans pres.
Iz Kremlja je saopšteno da su Putin i Šolc imali "detaljnu i iskrenu razmjenu" mišljenja o situaciji u Ukrajini i da je razgovor inicirala Njemačka. Takođe je navedeno da je Putin prenio njemačkom kancelaru bi mogući sporazumi o kraju rata u Ukrajini u obzir trebalo da uzmu ruske bezbjednosne interese, da budu zasnovani na "novoj teritorijalnoj realnosti" i da riješe osnovne uzroke konflikta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je razgovor pokazao da postoji duboko neslaganje u pogledu Ukrajine, ali da je veoma pozitivno to što su Putin i Šolc razgovarali.
Njemački kancelar je prethodno u petak telefonom razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim s kojim će ponovo razgovarati nakon kontakta sa Putinom, rekao je Hebstrajt.
Zelenski je ocijenio da je razgovorom Šolca sa Putinom otvorena "Pandorina kutija", podrivanjem napora da se ruski lider izoluje.
"Sada će možda biti drugih razgovora, drugih poziva. Sve je to samo mnogo priče. I to je upravo ono što je Putin dugo želio: izuzetno mu je važno da oslabi svoju izolaciju", rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.
Zelenski je i tokom razgovora upozorio Šolca da ne razgovara sa Putinom, navodeći da će to umanjiti izolaciju ruskog lidera i da će se rat i dalje nastaviti, prenijela je prethodno agencija Rojters pozivajući se na neimenovani izvor iz kabineta ukrajinskog predsjednika.
"Predsjednik je rekao da će to samo pomoći Putinu umanjivanjem njegove izolacije. Putin ne želi stvarni mir, želi predah", rekao je izvor za Rojters.
Takođe je istakao da je Šolc unaprijed informisao Zelenskog da će razgovarati sa ruskim liderom.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je Šolcov razgovor sa Putinom kao "pokušaj odobrovljenja" kojim se ne unapređuju napori za mir.
"Razgovori samo daju Putinu nadu da će ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Potrebne su konkretne, snažne akcije koje će ga primorati na mir, a ne ubjeđivanje i pokušaji odobrovljenja, koje on vidi kao znak slabosti i upotrebljava ih u svoju korist", navodi se u reakciji ministarstva.
Šolc je sa Putinom razgovarao sat vremena, naveo je neimenovani izvor iz njemačke vlade za Frans pres.
Istakao je i da je Šolc "naročito osudio ruske vazdušne udare na civilnu infrrastrukturu u Ukrajini" i da je stavio do znanja da će "slanje severnokorejskih vojnika u Rusiju, za borbene operacije protiv Ukrajine, dovesti do ozbiljne eskalacije i širenja konflikta".
To je prvi put da su dvojica lidera razgovarala od decembra 2022. godine i to je tada bio poslednji, u javnosti poznati, telefonski razgovor ruskog predsjednika sa liderom jedne velike zapadne zemlje.
Putin nije razgovarao sa većinom zapadnih lidera od 2022. godine, kada su Evropska unija i Amerika uvele velike sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
U okviru NATO-a, ruski lider održava kontakt sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom - koji kritikuje zapadnu politiku o Rusiji - i sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Putin neće učestvovati na samitu lidera G20 naredne nedelje u Brazilu, na kojem će Moskvu predstavljati šef diplomatije Sergej Lavrov. Ruski predsjednik je demantovao navoda da je odluku da ne ide na samit, između ostalogm donio zbog naloga za njegovo hapšenje koji je izdao Međunarodni krivični sud.
Lideri Njemačke i Rusije razgovarali su u ključnom trenutku u ratu u Ukrajini, s obzirom na to da su ukrajinske snage pod sve većim pritiskom dok sukob ulazi u treću zimu.
Njemačka, posle SAD, pruža najveću vojnu pomoć Ukrajini. U međuvremenu, pobjeda Donalda Trampa, koji je tokom kampanje kritikovao pomoć Kijevu, na predsjedničkim izborima dovela je u pitanje nastavak podrške Vašingtona.
