Viši sud u Podgorici u petak je, u ponovljenom sudskom postupku, donio odluku o oslobađanju krivice optuženih u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. poznatom kao "državni udar", uključujući i dvojicu Rusa, aktuelnog predsjednika Skupštine Andriju Mandića i njegovog političkog saveznika Milana Knežević, kao i trojicu crnogorskih i više državljana Srbije.
Nakon oslobađajuće presude u predmetu "državni udar", oglasio se lider NSD-a i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. On je na mreži Eks objavio fotografiju sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem, preko koje piše "hrabrost i sloboda".
Ponovljeni postupak u slučaju poznatom kao “državni udar”, koji se odnosio na pokušaj nasilnog rušenja vlasti uoči prijema Crne Gore u NATO, uslijedio je nakon što je Apelacioni sud, u februaru 2021, poništio prvostepenu osuđujuću presudu podgoričkog Višeg suda iz maja 2019, prema kojoj su Mandić, Knežević, dvojica ruskih agenata, trojica crnogorskih i više državljana Srbije, bili osudjeni na ukupno 70 godina.
Mandić i Knežević su i u prvostepenom postupku 2019, u kojem je sudija bila Suzana Mugoša, bili osuđeni na pet godina zatvora.
SAD prate slučaj “državni udar”
Američka ambasada u Podgorici saopštila je da je upoznata sa presudom Višeg suda i da će pratiti slučaj do konačne presude.
“Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici je upoznata sa presudom Višeg suda u Podgorici na ponovljenom suđenju za pokušaj terorizma protiv osumnjičenih ruskih obavještajnih agenata i njihovih crnogorskih i srpskih pomagača, koji su navodno organizovali pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine.
Budući da se radi o prvostepenoj presudi, postoji mogućnost žalbe u daljem sudskom postupku. Ambasada će nastaviti da prati razvoj događaja u ovom slučaju do donošenja konačne pravosnažne presude”, navodi se u reakciji ambasade proslijedjenoj Glasu Amerike.
Ističe se da će SAD nastaviti da pomažu Crnoj Gori “u nastojanjima da ojača vladavinu prava, zaštiti slobodu medija i unaprijedi druge reforme potrebne za pridruživanje Evropskoj uniji”.
Prema navodima iz optužnice, cilj kriminalne organizacije bio je da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, te da otme i ubije tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Novu odluku, danas je donijelo tročlano sudsko vijeće sudije Zorana Radovića, koji je tokom današnjeg obrazlaganja presude kojem nije prisustvovao niko iz Specijalnog tužilaštva, rekao da nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im, prema novodima optužbe, stavljena na teret.
"Nije dokazan pokušaj izvršenja krivičnog djela pokušaj terorizma", kazao je sudija Radović dodajući da je "od sve opreme i oružja koji su prema navodima optužbe bili potrebni za to, u Crnu Goru su ušla samo dva mobilna telefona marke Lenovo".
Sudija Radović je, takođe, rekao da su Andrija Mandić i Milan Knežević u februaru 2016. bili u zvaničnoj posjeti organima Ruske Federacije i da "nema nikakvih dokaza da su u Moskvi imali komunikaciju sa Eduardom Šišmakovim koji je prema navodima optužnice bio organizator kriminalne organizacije".
Povodom oslobađajuće presude optuženima za "državni udar", advokat Miroje Jovanović kazao je da su zadovoljni i dodao da je prije sedam godina započeo “ovaj sramotni proces”, te da smo danas, kako je kazao, “dobili prvostepeno okončanje u smislu jednog normalnog, potpuno racionalnog i pravnički logičkog rezona".
"Konačno više niko ne vjeruje u psihodelične priče lažnog svjedoka-saradnika osuđenog ubice Saše Sinđelića, niti u one konstrukte nepismene, nerazumljive Mirka Velimirovića... Kako se optužnica zasniva na takvim svjedocima i na policijskom oružju, onda ovako i prođe”, rekao je advokat Jovanović novinarima nakon suđenja.
Advokat Dražen Medojević kazao je da je "oslobađajuća presuda jedini mogući epilog postupka".
"Nijednom riječju, nijednim dokazom od samog starta nije u nekom razumnom razmišljanju moglo da se dovede u pitanje krivična odgovornost bilo kog okrivljenog. Bila je to jedna nespretna i suluda konstrukcija Tužilaštva, na čelu sa Katnićem”, rekao je Medojević.
Novi postupak u slučaju, u medijima nazvanom “državni udar”, počeo je juna 2023. u istom, Višem sudu u Podgorici, pred novim sudijom Zoranom Radovićem, koji je tražio da Specijalno državno tužilaštvo dostavi izmijenjenu optužnicu zbog "novog činjeničnog stanja u ovom predmetu".
Na ponovljenom suđenju, optužnicu je zastupalo novo Specijalno državno tužilaštvo, na čelu sa glavnim tužiocem Vladimirom Novovićem i u cjelosti je, uz male izmjene, ostalopri ranijoj optužnici i zatražilo od sudskog vijeća sudije Radovića da optužene oglasi krivim i kazni po zakonu.
Tužioci, u prvom postupku u slučaju “državni udar”, pred Višim sudom, Milivoje Katnić i Saša Čađenović su u međuvremenu uhapšeni.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić se od sredine aprila nalazi u pritvoru zbog istrage povodom sumnji da je postao član kriminalne organizacije koja je navodno štitita pripadnike kavačkog kriminalnog klana, Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, uhapšen je u decembru 2022. zbog sumnje da je pristupio kavačkom kokainskom klanu, a juče je, nakon više od 19 mjeseci, pušten da se brani sa slobode, nakon što mu je ukinut pritvor.
Njegov advokat Vaso Bečanović rekao je da je, na predlog odbrane, odluku o ukidanju pritvora donijelo vanpretresno vijeće jer, kako je kazao, “smatraju da više ne postoji opasnost od bjekstva”, što je bio prvobitni osnov za određivanje pritvora Čađenoviću.
Viši sud u Podgorici 9. maja 2019 izrekao prvostepene presude grupi optuženoj za pokušaj terorizma i stvaranje kriminalne organizacije na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, u oktobru 2016.
Tada su Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, označeni kao “umovi” operacije nedostupni državnim organima Crne Gore, osuđeni su na petnaest, odnosno dvanaest godina zatvora, bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić na osam, srpski nacionalisti Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam, odnosno pet godina, a tadašnji opozicioni lideri Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet godina zatvora.
Sudsko vijeće sudije Suzane Mugoše osudilo je Branku Milić na tri godine, Dragana Maksića na godinu i devet mjeseci, Milana Dušića, Srboljuba Đorđevića i Mihaila Čađenovića na godinu i po, dok je Kristina Hristić osuđena na uslovnu kaznu od godinu.
