Milatović za Glas Amerike: Primijenićemo sankcije protiv Rusije

Sve što je u kontekstu sankcija Evropske unije protiv Rusije, uvedenih zbog invazije na Ukrajinu, Crna Gora preuzela kao međunarodnu obavezu biće implementirano, rekao je u intervjuu za Glas Amerike Jakov Milatović, crnogorski ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu.

Milatović, međutim, nije mogao precizno da odgovori na pitanje odnosi li se to i na luksuzne jahte koje se nalaze ili će se nalaziti u crnogorskim teritorijalnim vodama – rekavši da bi Vladu, državne organe i uprave trebalo ostaviti da rade svoj posao.

Milatović i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić prisutvuju proljećnjom zasijedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Vašingtonu, koje se održava u sjenci ruskog rata u Ukrajini.

Glas Amerike: Američka sekretarka za finansije pozvala je članice međunarodnih finansijskih institucija da povećaju ekonomski pritisak na Rusiju. Šta je konkretno vaše Ministarstvo preduzelo da se sprovedu usvojene sanckije protiv Rusije?

Milatović: Vlada Crna Gore se prije par nedelja u formalnom smislu pridružila sankcijama koje je Evropska unija uspostavila nakon invazije Rusije na Ukrajinu. To su sankcije koje se tiču zabrane trgovine određenim robama pokrijeklom iz regiona Donbas u Ukrajini, zamrzavanje određene imovine ruskih državljana koji su pod sankcijama. Sasvim je sigurno da svaki od resora, a ovde prije svega mislim na resor Ministarstva finansija i resor Ministarstva kapitalnih investicija, ekonomskog razvoja, spoljnih i unutrašnjih poslova, ima svoj udio u tom poslu, prije svega kroz uprave. Ministarstvo ekonomskog razvoja je dobilo jedan zadatak da prije svega u komunikaciji sa Agencijom za investicije i sa Poreskom upravom, odnosno Upravom za prihode i carine, dodatno stavi akcenat na dodatnu implementaciju ovih mjera koje se odnose na međunarodnu trgovinu, prije svega ovih roba koje dolaze iz tog dijela Donbasa.

Međutim, moram da kažem da je to poprilično zanemarljivo kada je u pitanju Crna Gora. U narednom periodu će sastanci koordinacionog tijela za implementaciju biti redovniji. Naši organi trenutno koordiniraju kako sve to implementirati. Ono što je dobro je što smo pokazali kredibilnost partnera, da je Vlada usvojila sankcije koje je već usvojila Evropska unija. U tom smislu se pridružujemo. Ja sam tužan zbog svega što se trenutno dešava u Ukrajini. To je, kao što i sami znate, jedan veliki humanitarni problem i kriza je ogromna.

Glas Amerike: Da li će se u Crnoj Gori plijeniti imovina sankcionisanih ruskih oligarha, po ugledu na Evropsku uniju čiju politiku Podgorica slijedi?

Milatović: Apsolutno da će implementacija onoga što je usvojeno na vladi narednih dana biti u potpunosti uspostavljena. Ono što je odlučeno, sve ono što je u tom kontekstu preuzeto kao jedna međunarodna obaveza kada je riječ o Crnoj Gori, ono što je usvojila Evropska unija, to će tako biti implementirano. Kao što sami znate, sankcije se ne odnose na ruski narod, već na određene pojedince koji se nalaze na listi tih sankcija, na određena državna preduzeća tako da će u narednom period organi u Crnoj Gori, a tu prije svega mislim na Upravu za prihode i carine, Upravu za sprečavanje pranja novca, Upravu policije i ostale uprave koje su zadužene za operacionalizaciju implementacije ovih stvari, raditi svoj posao.

Milatović: Neka Vlada, organi i uprave rade svoj posao

Glas Amerike: Da li je bilo zahtjeva američkih i evropskih partnera da se zamrzne potencijalna imovina oligarha u Crnoj Gori? Prema pitanju Vijesti, superjahta “Luminosity”, koja pripada jednom od ruskih oligarha koji je pod evropskim sankcijama, više od mjesec boravi u marini “Porto Montenegro.

Milatović: Ja zaista ne bih ulazio u te detalje. Ostavio bih to našim državnim organima. U svakom slučaju, Evropska unija je usvojila paket sankcija, Crna Gora se pridružila tome, što je bila i naša obaveza u procesu pristupanja EU. Vlada je usvojila, državni organi i uprave rade svoj posao.

Glas Amerike: MMF i Svjetska banka upozoravaju na sve veću globalnu nestabilnost u snabdijevanju hranom, što će dovesti do još većeg rasta cijena na tržištu. S obzirom na to da Crna Gora uvozi veliki dio svojih zaliha hrane, šta je vaše ministarstvo preduzelo da osigura da nema nestašica na tržištu?

Milatović: Crna Gora kao jedna mala otvorena ekonomija dijeli probleme koji su trenutno aktuelni u svijetu i kao što ste sami rekli, dijeli probleme koji se tiču i povećanja cijena hrane i energenata i prekinutih lanaca snabdijevanja hranom. Podsjetiću vas da je i u prethodnom periodu, posebno u kontekstu pandemije, u svijetu došlo do prekida redovnog snabdijevanja određenim vrstama hrane i roba. Naučili smo kako da odgovorimo na to – da možda diversifikujemo lance snabdijevanja, pronađeno neka nova tržišta – i mislim da je u tom kontekstu vlada preduzela određene akcije. Znate da je Crna Gora poprilično oslonjena na uvoz osnovnih životnih namirnica iz Srbije, da je Vlada Srbije u kontekstu ove situacije odlučila da stopira izvoz određenih životnih namirnica, prije svega smatrajući da Srbija treba prije svega da zadovolji svoje osnovne potrebe. To je izazvao jedan problem u Crnoj Gori.

Međutim, mislim da su se snabdjevači, trgovci i vlada dobro snašli, da su se pronašla određena nova tržišta, da su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bugarska i Rumunija postala značajnija tržišta za neke te namirnice. U kontekstu cijena hrane, vlada je preduzela paket podrške građanima i privredi od nekih 5, 6 miliona eura, koje smo usvojili prije nekih mjesec dana. U tom kontekstu je donijet i zakon koji je trenutno u skupštinskoj procedure, a koji bi trebalo da da pravni osnov za odluke vlade o privremenom ograničenju cijena osnovnih životnih namirnica. Takođe smo predložili smanjenje akciza na gorivo, PDV-a na određene životne namirnice, poput ulja i brašna. To je sve trenutno u skupštinskoj proceduri. Takođe smo usvojili značajan dodatni paket za poljoprivrednu proizvodnju. Naravno, u kontekstu ovakvih geopolitičkih dešavanja ne možete u potpunosti da odgovorite na sve probleme.

Glas Amerike: Pomenuli ste niz mjera u skupštinskoj proceduri. S obzirom na to da je Skupština trenutno praktično u blokadi, kako ćete u međuvremenu zaštiti budžete građana od inflatornih udara?

Milatović: Nakon tri mjeseca primjene programa “Evropa sad” zaista možemo da konstatujemo da je u potpunosti uspio i u kontekstu neto zarada građana odnosno povećanja njihovog životnog standarda. Prosječna plata trenutno u Crnoj Gori je 700 i nešto eura, i povećana je za 170 eura u odnosnu na 530 koliko je bila u decembru prošle godine. I to je suštinski najvažnije kao onaj bafer koji smo mi, kao vlada, uradili i koji trenutno zaista jako puno pomaže građanima u kontekstu ovih inflatornih dešavanja koja smo mi kao mala ekonomija uvezli iz inostranstva, kao posljedicu svih događaja.

Program je uspio i kontekstu državnog budžeta. Nakon tri mjeseca ove godine, imamo prihode u budžetu koji su za 50 miliona eura veći od planiranih. To je skoro jedan odsto našeg BDP-a i to je za 14 odsto više nego što smo planirali, i za nekih 20 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Tako da je on uspio i u kontekstu države, i privrednika jer oni imaju manje troškove rada. Podaci koje imamo iz Centralne banke ukazuju na značajno povećanje kreditne i investicione aktivnosti u zemlji. Upravo je program “Evropa sad” najbolji odgovor na ono što se dešava u svijetu.

Glas Amerike: Da li je inflacija anulirala povećanja zarada? Potrošačka korpa je u martu recimo bila više od 700 eura…

Milatović: Da, ali je ovdje zaista povećanje zarada bilo ogromno. Imali ste povećanje minimalne zarade za 80 odsto, prosječne zarade 30 procenata. Ukupna inflacija u prva tri mjeseca ove godine, za potrošačku korpu, bila je na nekom nivou od 6 do 7 procenata. Bila je veća za osnovne namirnice, za energente u iznosu od nekh 10 do 12 procenata, ali je 30 odsto veće od 10 posto, tako da je u tom smislu realna kupovna moć građana mnogo veća i uprkos svemu što mi, kao učesnica u međunarodnoj ekonomiji, imamo kao posljedicu inflatornih dešavanja u svijetu. Zamislite kakva bi bila situacija u Crnoj Gori da nismo imali povećanje kroz program “Evropa sad”. Udar na životni standard građana bi bio nepodnošljiv.

Glas Amerike: Svjetska banka je ocijenila da “Evropa sad” ima potencijal da smani nejednakost, ali i da donese značajne fiskalne rizike, da je parlament odbacio nekoliko pratećih mjera što će, kako je ocijenjeno, rezultirati većim od očekivanog fiskalnim deficitom ove i narednih godina. I Fridom haus je u svom novom izvještaju reforme nazvao prenagljenim i nesistematskim. Imajući u vidu moguće rizike, da li se previše požurilo sa usvajanjem Evrope sad, prije usvajanja neophodnih mjera u skupštini za pokrivanje izdataka?

Milatović: Apsolutno mislim da nije. Sama činjenica da za prva tri mjeseca ove godine imamo prihode budžete veće za 50 miliona eura od planiranih govori u prilog u tome koliko je program donio benefite cjelokupnoj ekonomiji Crne Gore. I to je dovoljna činjenica koja govori da možemo da budemo mirni kada su u pitanju rizici koje ste sami naveli. Ja sam desetak godina radio u međunarodnim finansijskim institucijama i jako dobro znam njihovu vizuru, i ja sam pisao nekoliko sličnih izvještaja. Sa njihove tačke gledišta je apsolutno neophodno uvijek istaći rizike koje zemlja može da ima kada je u pitanju implementacija ne samo tog, već i bilo koje vrste programa, jer je upravo je to njihov posao.

Glas Amerike: Da li ste bili svjesni potencijalnih rizika, na koje vas je upozorio i MMF?

Milatović: Apsolutno jesmo bili svjesni svih rizika. Najbolji odgovor je ovaj koji trenutno dobijamo kroz podatke. Imate situaciju u kojoj su prihodi budžeta veći, stabilno tržište rada, čak i smanjenje nezaposlenosti u vrlo teškim ekonomskim uslovima, u kontekstu geopolitike i dešavanja u svijetu, u kojoj imate sjajni oporavak turizma, povećanje kreditne aktivnosti u zemlji, investicija. Građani Crne Gore su na kraju ti koji su najzadovoljniji. Zbog snažnog rasta cijena hrane, cijena energenata , imate značajan broj ljudi u svijetu koji su na ivici siromaštva. Zadovoljan sam što smo u Crnoj Gori uspjeli da ne dođemo do toga, nego u ovako teškim uslovima povećamo životni standard najvećem dijelu građana.

Glas Amerike: A da li ste se pripremili za dalji rast cijena hrane i energenata? Crna Gora je takođe zavisna od turizma, koji bi mogao takođe da trpi posljedice prelivanja krize. Da li ste uzeli u obzir i taj rizik?

Milatović: Apsolutno. Da vas podsjetim da je ova vlada spasila zemlju od bankrota, oporovila ekonomiju koja je u potpunosti bila kolabirala, koja je bila u recesiji od 15 odsto 2020. godine. Prošle godine smo imali sjajan rast od nekih 13 odsto. Ove godine očekujemo rast od 6 odsto. On svakako trenutno ima određene negativne rizike.

Glas Amerika: Svjetska banka međutim predviđa rast od 3, 6 odsto...

Milatović: Svjetska banka i MMF su trenutno u kontekstu situacije, rata u Ukrajini, umanjili rast u cijelom svijetu, pogotovo zemljama Evrope. Recimo, čini mi se da je u odnosu na januar ove godine, MMF umanji rast za nekih 0,8 odsto – što je ogromno smanjenje – da je umanjio rast Evropske unije za jedan odsto, rast jedne Njemačke, Italije za 1,2; 1,3 odsto. To za jednu Njemačku znači da će ove godine imati manje ekonomske aktivnosti za nekih 40, 50 milijardi...

Glas Amerike: A šta će to značiti za Crnu Goru?

Milatović: Za Crnu Goru znači trenutno, vlada i sve institucije generalno, i naša turistička privreda radi puno na pripremi ove turističke sezone. Ja sam i dalje umjereni optimista da možemo da kompenzujemo određene negativne uticaje i smanjenje broja turista – koje ćemo imati iz Ukrajine koja je pogođena ratom i iz Rusije – kroz jedan rast koji je ove godine, već kroz bukinge, vidan sa tržišta centralne i zapadne Evrope, i zadržavanje tržišta regiona Zapadnog Balkana na nivo koji smo imali prošle godine, a koji je bio istorijski. Imamo jako dobru avio dostupnost, možda najbolju u istoriji Crne Gore, sa zemljama zapadne i centralne Evrope. Tu prije svega mislim na Francusku, Njemačku, Austriju, Poljsku, Mađarsku, Veliku Britaniju.

Otvorili smo neka nova tržišta koja i dalje u brojčanom smislu nisu na nivou neke Njemačke, Francuske, a da ne pričamo o Rusiji, a to su tržišta Kazahstana, Izraela, Saudijske Arabije, koja će sasvim sigurno snažno rasti u narednom periodu... Umjereni sam optimista da mi možemo u ovoj godini doći do nekog iznosa od 90 odsto od prihoda od turizma koje smo imali u 2019. godini, što bi u kontekstu krize, rata u Ukrajini, geopolitike, bio izvanredan rezultat za Crnu Goru i dobar temelj da imamo rast od 5,6 odsto koliko smo mi predvidjeli za ovu godinu. Naravno, u konekstu svih dešavanja i neizvjesnosti u svijetu, rata, inflacije, stagnacije ekonomske aktivnosti, jedna mala otvorena zemlja kao što je Crna Gora sve to treba da prebrodi i preživi...

"Vanredni izbori demokratsko rešenje"

Glas Amerike: Crna Gora bi već naredne nedelje mogla da dobije novu vladu. Šta su vaši dalji planovi?

Milatović: Ovih dana se intenziviraju određene završne radnje kada je u pitanju formiranje nove vlade. Ja sam više puta rekao da ne mislim da je to dobar način izlaska iz određene političke krize u kojoj trenutno funkcioniše crnogorsko društvo. Rekao sam da ona po karakteru nije dobro rešenje, da je nedemekratsko rešenje, rešenje nedovoljno potkovano znanjem, da će toj vladi takođe trebati jako puno vremena da se konsoliduje, i da ćemo izgubiti kao društvo jedan period, a vrlo brzo ćemo vjerovatno ići na izbore.

Više puta sam citirao ugledne pravnike u Crnoj Gori koji takođe smatraju da to nije ustavno validno rešenje... Smatrao sam i kao ministar i kao građanin da je najbolje rešenje u kontekstu svih stvari vanredni parlamentarni izbori. Vidjećemo se kako će se stvari odvijati. Ministar finansija i ja smo više puta rekli da zaista imamo veliko očekivanje od ogromnog broja građana s kojima smo u stalnoj komunikaciji da se partijski profilišemo. Najavili smo izlazak na podgoričke izbore.

Glas Amerike: Da li ćete bi biti kandidat za gradonačelnika?

Milatović: Da li ću biti ja ili ministar finansija...Znate ministar je porijeklom Pljevljak ali svakako glasa u Podgorici. Ja sam rođen i više sam, da tako kažem, svoj na svome u Podgorici. Sasvim sigurno je da on i ja mislimo sve najbolje o Podgorici. U narednom periodu bi to trebalo više da se formalizuje.

Glas Amerike: Pomenuli ste da je manjinska vlada nedemokratsko i neustavno rešenje. Zašto to mislite, ako postoji većina koja će je podržati u parlamentu? Šta je to što je čini nedemokratskom?

Milatović: Nedemokratskom je čini to što ona kao takva ne reflektuje izbornu volju građana iz 30. avgusta 2020. godine. Sigurno je da bi demokratskija bila kao posljedica novih izbora. Što se tiče Ustava, on nije pitanje većine, već je suštinski tu da bi manjinu branio od neke većine ili kvazi većine.

"Podržavam Otvoreni Balkan"

Glas Amerike: Premjer Crne Gore Zdravko Krivokapić nedavno je, u intervjuu Televiziji Crne Gore, rekao da je zvanična Srbija pokušala da ucijeni Crnu Goru “da li će nam obezbjediti osnovne životne namirnice u zavisnosti oćemo li biti dio Otvorenog Balkana ili nećemo", uz napomenu da ne vjeruje u tu regionalnu inicijativu. Da li je vas neko ucjenjivao kada je riječ o Otvorenom Balkanu i da li ste vi protiv te inicijative i zašto?

Milatović: Mene niko nije ucjenivao. Čuo sam izjavu predsjednika Vlade, moguće je da ima više informacija od mene. Ja sam više puta javno govorio da svaku inicijativu koja ima za cilj regionalno ekonomsko udruživanje treba razmotriti. Što se mene tiče, mislim da je svaka inicijativa koja ima za cilj regionalno ekonomsko udruživanje dobra. Što se pitanja Srbije tiče, ja sam više puta i u razgovorima sa ministarkom u Vladi Srbije gospođom Matić, koja je resorna ministarka za trgovinu, i sa ministarkom privrede, i u brojnim susrestima sa ministrima u Vladi Srbije, imao nastupe da zaista mislim i da smatram da mi sa Srbijom moramo i treba da imamo najbolje moguće odnose, ne samo zato što je ona naš najvažniji trgovinski, i turistički partner, nego što je za najveći broj građana u Crnoj Gori, Srbija više od ekonomije, i za najveći broj građana u Srbiji, Crna Gora je puno više od ekonomije. I u svom profesionalnom angažmanu, u nekom periodu od prethodnih deset godina, i prije nego što sam došao u Vladu Crne Gore, jako sam puno truda uložio u unapređenje regionalnih odnosa na Zapadnom Balkanu.

Glas Amerike: Znači podržavate Otvoreni Balkan?

Milatović: Mislim da je đavo u detaljima i ono što trenutno nedostaje Otvorenom Balkanu su dodatni određeni mehanizmi institucionalizacije te inicijative, ali mislim da je ona u principu dobra.

Glas Amerike: Znači, tu nemate isto mišljenje kao premijer?

Milatović: Nemam isto mišljenje kao primjer i mislim da je čak Crna Gora tu, kroz svoj liderski potencijal koji ima u smislu evropskih integracija, da je mogla da dodatno pruži svim zemljama Zapadnog Balkana jednu dodatnu kapislu,da i kroz to regionalno udruživanje, svi zajedno napredujemo snažnije ka Evropskoj uniji. Takođe sam veliki zagovornik da se zemlje učlanjuju po zaslugama i Crna Gora je do sada uradila najviše. Mi smo otvorili sva poglavlja. Trenutno jedan veliki broj poglavlja je spreman za zatvaranje, pogotovo onih ekonomskih…

Glas Amerike: Međutim, prema poslednjem izvještaju Evropske komisije, tokom prošle godine je postojao zastoj u napretku Crne Gore kao EU?

Milatović: Ja se tu ne bih složio. Jeste da je izvještaj, koji je objavljen u oktobru prošle godine, a koji je bio za period od juna 2020. do juna 2021. godine i na taj način, nova vlada je za taj izvještaj bila odgovorna samo djelimično. On je pokazao određene nedostatke koji se najviše odnose u dijelu unapređenja vladavine prava, institucionalizacije određenih stvari u tom aspektu. Tu su zaista bili u pravu. Svi smo svjedoci ovih dana i određenih informacija koje dobijamo u konekstu stvari koje se tiču slučaju prethodne predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore. Tako da zaista Crna Gora tu mora dodatno da stavi fokus. Mislim da je puno urađeno. Ali zaista mislim da je u smislu evropskih integracija, u periodu od marta 2021. godine pa do marta ove godine, urađeno najviše za tu godinu dana u poređenju sa svim prethodnim godinama kada smo počeli proces pregovora. I mislim da će to biti reflektovano u sledećem izvještaju Evropske komisije koji će biti objavljen u oktobru, za period izvještaja od juna do juna.