Mobilizacija, referendumi, ankesija okupiranih ukrajinskih teritorija - najnoviji su potezi ruskog lidera Vladimira Putina, više od sedam mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, neće promijeniti realnost da Kijev ima prednost, dok god Ukrajinci pružaju otpor a Zapad ostane uz njih, ocjena je Ijana Bžežinskog - visokog saradnika američkog Atlantskog savjeta i sina Zbignjeva Bžežinskog, čuvenog američkog savetnika za nacionalnu bezbednost u eri Hladnog rata.
Ijan Bžežinski, u intervjuu za Glas Amerike, ističe da je da je sve dio strategije ruskog lidera da se Kijev i Zapad zastraše da prihvate rusku kontrolu nad djelovima ukrajinske teritorije, ali i da je odraz Putinovog neuspjeha u ratu u Ukrajini.
„Mislim da ovi potezi u stvari održavaju to da Putin sam prepoznaje da njegovi napori da osvoji Ukrajinu katastrofalno propadaju. To je veliki neuspjeh za njega. I sada se hvata za slamku. Mobilizacija 300 hiljada vojnika u Rusiji održava shvatanje da nema dovoljno snaga u Ukrajini ni da čak zadrži kontrolu nad teritorijom koju je osvojio i pokreće niz pitanja o tome kako će logistički snabdijevati te snage", smatra Bžežinski, bivši zvaničnik Pentagona.
Your browser doesn’t support HTML5
"Putinovi potez odraz njegovog neuspjeha"
"To donosi veću svijest u ruskoj politici o njegovim neuspjesima u Ukrajini, uključujući gubitak života. To se održava u činjenici da veliki broj ljudi protestuje, ponekad i nasilno, protiv mobilizacije. Drugi pokušavaju da pobjegnu iz zemlje. Putin možda izaziva svoj vijetnamski trenutak, a tu mislim na period kada je američka vlada počela da se suočava sa velikim protestima protiv intervencije u Vijetnamu 1960-tih i 1970-tih".
Putin je, kako tvrdi Bžežinski, u Ukrajini izgubio 80 hiljada vojnika – koji su ubijeni ili povrijeđeni, kao i ogromnu opremu.
Osim mobilizacije i ankesije nove ukrajinske teritorije, Zapad su zabrinule i učestale prijetnje Moskve da je spremna da upotrijebi nuklearno oružje bi odbranila teritoriju koju smatra svojom. Vašington je na prijetnje odgovorio svojim upozorenjem – da bi posljedice takvog poteza bile katastrofalne.
„Predsjednik Bajden i njegovi visoki zvaničnici, kao i visoki zvaničnici niza NATO članica bili su veoma čvrsti u svojim odgovorima i naglasili da bi upotreba nuklearnog oružja imala katastrofalan rezultat za Rusiju. To su nedvosmisleno stavili do znanja. Jedina stvar koja je nejasna je kako bi ta katastrofa bila nanijeta Rusiji“, kaže Bžežinski.
Ne propustite: Da li Zapad shvata ozbiljno Putinovu pretnju nuklearnim napadom?Na pitanje kako bi SAD i NATO mogli da odgovore na eventualnu upotrebu nuklearnog oružja, Bžežinski navodi da postoji više opcija – od dramatične eskalacije sankcija i značajnog povećanja vojne pomoći Ukrajincima do čak napada na ruske snage u Ukrajini.
„Postoje i akcije koje bi vojno bile mnogo gore za Ruse. Ono što je sada važno je da Zapad pokaže spremnost na te opcije, bez objašnjavanja o kojim opcijama je riječ“, naglašava Ijan Bžežinski.
Prelivanje ukrajinskog konflikta i na Balkan?
Eskalacija konflikta u Ukrajini ponovo je pokrenula i pitanje kako će se to odraziti na ostale regione – među kojima je i Zapadni Balkan.
Bžežinski upozorava da je proteklu deceniju i po, "Putin operisao na Balkanu na destruktivan način, od političkog finansiranja do sabotaža, uključujući napade na infrastrukturne skladištne objekte u Bugarskoj."
"Zbog toga moramo da budemo oprezni da će Putin pokušati da uradi nešto da izazove nemire ili neku vrstu krize na Balkanu… Na Balkanu postoje tenzije između različitih etničkih grupa u određenim zemljama, tenzije između država, a Kosovo i Srbija su klasičan primjer toga. Postoji potencijalna nestabilnost u Bosni, na unutrašnjem planu, i u odnosima sa Srbijom. To su očigledni primjeri gdje bi rusko miješanje moglo biti interesantno Putinu kao način da podstakne krizu koja bi odvukla pažnju Zapada”, ocjenjuje Bžežinski.
Ambasadorka Dženifer Braš, bivša zamjenica šefa misije i otpravnica poslova u američkoj ambasadi u Beogradu u periodu od 2007. do 2010, godine, smatra da bi moguća eskalacija bila u Republici Srpskoj i u sjevernoj Mitrovici gdje, kako tvrdi, Rusi aktivno podstiču srpsku populaciju.
Ne propustite: Eksperti za Rusiju i tajno finansiranje: Višedecenijska praksa davanja podrške "poželjnim" političarimaUticaj konflikta u Ukrajini na Balkan, Braš posmatra i u kontekstu koncepta ruskog svijeta i, kako kaže, njemu paralelnog srpskog.
“Ruski napori u Ukrajini su uglavnom propali i to će imati paralelni uticaj na ideju širenja srpskog svijeta. Taj napor će takođe propasti i Srbija bi trebalo da ostane u okvirima svojih međunarodno priznatih granica, da radi na svojoj demokratiji i ne miješa su u politiku svojih susjeda.Znači rat u Ukrajini ima opasan aspekt (na Balkanu), ali može imati i pozitivan a to je da bi to bilo okončanje napora, želje ili podrške toj ideji srpskog svijeta. Na kraju, Rusija je jedina strana sila koja podržava tu ideju", naglašava Braš, penzionisani dugododišnji američki diplomata koja je značajn dio svoje karijere provela na Balkanu.
Kakva je korist od sporazuma sa Rusijom?
Zapad je na nove poteze Kremlja odgovorio i novim sankcijama. Srbija i dalje odbija da Moskvi uvede kaznene mjere, zbog čega u Evropskom parlamentu najavljuju da će tražiti od Evropske unije da obustavi pregovore sa Beogradom.
Ijan Bžežinski podvlači već poznati stav američkih i evropskih zvaničnika i analitičara – da Srbija pokušava da igra na dvije strane.
Ne propustite: Ministarka: Sankcije Rusiji nisu kriterijum za prekid pregovora EU i Srbije„To neće doprinijeti ineteresima Srbije srednjoročno i dugoročno, moguće i kratkoročno ako se ova agresija koju je izazvala Rusija intenzivira. Ako se intenzivira, vjerovatno će biti intenzivirane sankcije i dalja ekonomska izolacija Rusije, za šta sam se ja zalagao. I zatim će zemlja kao što je Srbija morati da odluči. Za žaljenje je što je Srbija izabrala neutralnost u tako jasnom slučaju brutalne i neopravdane agresije“, poručuje visoki saradnik Atlantskog savjeta.
Evropska unija ne traži mnogo i nije dobila mnogo od Srbije, uključujući i priznanje odgovornosti za ratove devedesetih, ističe ambasadorka Braš. Za Glas Amerike kaže da u procesu pristupanja Srbije uniji, problem nije samo stav Beograda o Rusiji, ili pitanje Kosova, već i stanje demokratije.
“Smjenjivali su se ambasadori koji su pokušavali da razgovaraju sa Vučićem i pokušavali da ga podstaknu da bude bude transformativni lider koji bi napravio otklon od 90-tih i Srbiju transformisao u konstruktivnog i produktivnog člana Evropske unije i liberalnog svjetskog poretka. I svi su bili razočarani", otkriva Braš.
"Poznavala sam ga kada je došao na vlast, kada se njegova stranka odvojila od radikala i uvijek je privatno govorio da to želi, da želi da Srbiju uvede u moderni svijet, da želi da Srbija bude kontstruktivan partner i dobar susjed, ali da ne može zato što ljudi ne bi to tolerisali. Znam mnogo Srba i u tom području sam bila duže nego u Ohaju gdje sam rođena. I postoji sedam miliona ljudi u Srbiji kojii su taoci te politike, koji žele evropsku budućnost”.
U Briselu i Vašingtonu izraženo je i nezadovoljstvo nedavnim potpisivanjim plana o konsultacijama Ministarstava spoljnih poslova Srbije i Rusije, na marginama zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Iz Stejt departmenta su poručili da je to iznenađujući potez i korak u pogrešnom smjeru, u suprotnosti sa evropskim aspiracijama Srbije.
Ne propustite: SAD: Sporazum Srbije sa Rusijom iznenađujući i korak u pogrešnom smjeru“Kakve moguće koristi, na kraju septembra 2022. godine, Srbija očekuje od sporazuma sa Rusijom koja je razbijena na ratištu, čiji stanovnici bježe i koju je osudila većina zemalja, osim Srbije? Mada Srbija osuđuje Rusiju kada joj to pogoduje, ode u Ujedinjenje nacije i kaže da neće priznati referendume. Postoje mali koraci za koje Aleksandar Vučić može da kaže da nisu u potpunosti proruski nastrojeni”, naglašava Dženifer Braš.
Kaže i da je ruska pomoć Srbiji od 2000. godine minimalna, i da je Rusija u stvari "uzela srpsku imovinu" dok su SAD od tada " Srbiji dale milijardu dolara pomoći, a Evropska unija slično, ako ne i više".
"Ako pogledate ko je Srbiji pomagao poslednjih 20-25 godina, to nije bila Rusija finansijski. U stvari je iskoristila Srbiju".
I dok iz Srbije stižu pomiješane poruke, Zapad, kako smatra Ijan Bžežinski, je odlučan da nastavi da pomaže Ukrajincima.
Your browser doesn’t support HTML5
"Zatvor bolja opcija od mobilizacije"
“Kada je riječ o zapadnoj podršci – koja je po mom mišljenju odlučujući faktor u ovom ratu – kada Zapad ulaže malo napora, Ukrajina neće proći dobro, kada Zapad radi više, to će pomoći Ukrajini da ovo dovede do bržeg i pravdenog zaključka. Putinovi potezi su u stvari podstakli odlučnost na Zapadu", zaključuje Bžežinski.