Evropska unija u petak je postigla dogovor da ograniči cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, što je jedan od ključnih koraka u okviru zapadnih sankcija čiji cilj je da se preuredi stanje na globalnom tržištu i spriječi nagli rast cijena, te onemogući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da finansira rat u Ukrajini, prenosi agencija Asošijeted pres.
Posle niza pregovora, češko predsjedništvo EU tvitovalo je da su "ambasadori upravo postigli sporazum o ograničenju cijena za rusku naftu koja se prevozi pomorskim putem".
Odluka i dalje mora da bude zvanično odobrena, pismenom procedurom, ali se očekuje da će to biti urađeno.
Evropa je trebalo da utvrdi sniženu cijenu koje će ostale zemlje platiti do ponedeljka kada na snagu stupi embargo EU na rusku naftu koja se isporučuje pomorskim putem i zabrana na osiguravanje tih zaliha.
Poljska je dugo sprečavala postizanje sporazuma, tražeći da cijena bude što je moguće niža. Poslije više od 24 sata rasprave, kada su druge članice EU signalizirale da će podržati dogovor, Varšava je konačno potpustila u petak.
Ne propustite: Da li je Srbiji potrebnija "Družba" ili diversifikacija"Smanjenje prihoda Rusije od energije je ključno za zaustavljanje ruske ratne mašine", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas i dodala da je zadovoljna što je cijena nekoliko dolara niža u odnosu na ranije prijedloge. Ocijenila je da za svaki dolar za koji je smanjena cijena, Rusija gubi dvije milijarde dolara za svoj ratni budžet.
"Nije tajna da smo željeli da cijena bude niža. Cijena između 30-40 dolara bi nanijela značajnu štetu Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis do kojeg smo mogli da dođemo", naglasila je Kalas.
Ograničenje je blizu trenutne cijene ruske sirove nafte, koja je nedavno pala na ispod 60 dolara po barelu. Pojedini smatraju da to nije dovoljno da bi se smanjio glavni izvor prihoda Rusije. Međutim, i dalje je riječ o velikom sniženju u odnosu na međunarodnu referentnu cijenu tipa brent koja je u petak iznosila 86,68 dolara po barelu.
Ipak bi mogla da bude dovoljno visoka za Moskvu da nastavi da prodaje naftu, dok istovremeno odbacuje ideju o ograničenju njene cijene.
Postoji veliki rizik od toga da globalno tržište izgubi velike količine sirove nafte od drugog po veličini svjetskog proizvođača. To bi moglo da dovede do rasta cijena benzina širom svijeta, dok se Evropa već suočava sa energetskom krizom i protestima zbog povećanja troškova života. Zemlje u razvoju još su više podložne posljedicama promjena cijena energenata.
Međutim, Zapad je pod sve većim pritiskom da targetiranjem jednog od glavnih izvora ruskih prihoda - nafte - smanji sredstva koja se ulivaju u Putinov ratni bužet i nanese štetu ruskoj ekonomiji dok traje rate u Ukrajini.
Ne propustite: Bajden "spreman da razgovara sa Putinom", ali ne sada; Kremlj odbacuje zahtev o povlačenjuPortparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je novinarima u petak da će "samo ograničenje smanjiti Putinovu sposobnost da profitira od prodaje nafte i da nastavi da koristi taj novac za finansiranje ratne mašine".
Kirbi je pozdravio konsenzus EU i poručio da je ograničenje od 60 dolara po bareu "adekvatno".
Rusija dnevno izvozi oko 5 miliona barela nafte, a Putin je ranije rekao da neće prodavati pod ograničenom cijenom i da će uvesti uzvratne mjere zemljama koje to primjenjuju.
Rusija je međutim već preusmjerila veći dio svojih zaliha u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama zato što su je zapadni potrošači izbjegavali zbog embarga EU.