Evropska komisija o Crnoj Gori: Napretka ima, briga zbog medijskih sloboda i korupcije

Zastave Evropske unije i Crne Gore (Foto: VOA Graphic via Reuters and AP)

Evropska komisija (EK) objavila je nezvanični radni dokument u vezi sa poglavljima 23 i 24 pristupnih pregovora sa Crnom Gorom, čija je svrha predstavljanje pregleda napretka i preostalih izazova u oblasti vladavine prava, na osnovi Izvještaja EK za Crnu Goru za 2018.

“Uopšteno gledano, javlja se detaljnija slika, uz kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, ali su rezultati u nekim drugim oblastima ograničeni”, navodi EK.

Ne propustite: Pažin: Život u CG ne može biti zamrznut zbog nezainteresovanosti EU

Ocijenjeno je da borba protiv organizovanog kriminala daje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom zbog ojačane policijske saradnje sa državama članicama EU.

"Crnogorska policija učestvovala je u nizu međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su dovele do hapšenja članova kriminalnih grupa i veoma značajnih zaplijena opojne droge", ukazano je u dokumentu.

Navodi se da u pogledu tumačenja Ustava i važećeg zakonodavstva zabrinjava ponovno imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u trećem mandatu, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i ponovna imenovanja predsjednika sudova koja su već izdržala maksimalna dva mandata utvrđena Zakonom o Sudskom savetu iz 2015. godine.

"Važno je da Crna Gora ne preokrene ranije dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi da dalje razvija dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, a istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije", navedeno je u nezvaničnom dokumentu EK.

“Potreban je vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka”, dok je eksplicitno ukazano na oblastima najslabijeg napretka.

Ne propustite: Marković: Bregzit podsticaj proširenju EU, odbijanje Severne Makedonije i Albanije loš signal 

“Dalje, sloboda medija, istrage slučajeva napada na novinare, borba protiv korupcije, politika prevencije u oblasti opojnih droga, trgovina ljudima i trajno oduzimanje imovine mogu se izdvojiti kao oblasti u kojima rezultati nijesu dovoljni”, navela je EK.

Evropska komisija smatra da će za naredni period biti, kako je navedeno od presudnog značaja da Crna Gora ostvari ubjedljive rezultate, naročito u oblastima koje izazivaju zabrinutost, što zahtijeva angažovanje svih relevantnih institucija i aktera uključenih u ovaj proces.

U pogledu domaćeg procesuiranja ratnih zločina, EK konstatuje da nije otvoren novi predmet od 2016. godine, dok su četiri predmeta trenutno u fazi izviđaja od strane Specijalnog državnog tužilaštva, od kojih je u jednom slučaju započet sudski postupak.

"U tom dijelu je potreban proaktivniji pristup radi efikasne istrage, krivičnog gonjenja, suđenja i kažnjavanja ratnih zločina u skladu sa međunarodnim standardima i prioritizacija takvih predmeta", podvlači EK.

Ne propustite: Kongres o najvećim žarištima na Balkanu: Politička blokada u BiH i pregovori Srbija-Kosovo

Kada je u pitanju borba protiv korupcije, EK naglašava da je u prvoj polovini 2018. godine Agencija za sprječavanje korupcije pokrenula 15 istraživanja neobjašnjenog bogatstva i do sada zatvorila postupak u 12 slučajeva bez utvrđivanja nepravilnosti, dok je u 2017. godini pokrenuto 24 takvih istraživanja.

“Agencija i dalje treba da vrši detaljnije provjere nasumičnih uzoraka zvaničnika, i da radi na potrazi za nezakonitim bogaćenjima, promjenama i kretanjima imovine i identifikovanju porijekla imovine”, preporučuje EK.

U skladu sa svojim mandatom, navodi se u dokumentu, Agencija je izvršila niz aktivnosti kontrole i nadzora vezanih za finansiranje političkih partija i izbornih kampanja za predsjedničke i lokalne izbore održane u prvoj polovini 2018. godine.

“Do kraja juna 2018. godine, pokrenula je 17 prekršajnih postupaka protiv političkih subjekata i odgovornih lica. Prekršajni sudovi i dalje izriču novčane kazne. Međutim, ASK još uvijek nije otkrila bilo kakvu zloupotrebu javnih resursa u partijske svrhe i svrhe izbornih kampanja, uprkos izvještajima o postojanju takvih zloupotreba i prema tome, nije proslijedila nijedan predmet na krivično gonjenje”, smatra EK.

Ne propustite: Palmer: SAD ponovo fokusirane na Zapadni Balkan

Uspostavljen je početni bilans ostvarenih rezultata u pogledu istraga, krivičnih gonjenja i pravosnažnih presuda u predmetima korupcije na visokom nivou, ali sada ga treba dalje konsolidovati.

Do kraja septembra 2018. godine pokrenute su nove krivične istrage u osam predmeta, piše, pored ostalog, u neformalnom izvještaju o napretku Crne Gore u pristupanju EU.

EK podsjeća da je privemena mjera zabrane korišćenja i raspolaganja imovinom izrečena je u jednom slučaju, a postupak trajnog oduzimanja imovine trenutno je pred sudom protiv bivšeg predsjednika državne zajednice Srbija i Crna Gora, Svetozara Marovića, koji je ranije osuđen za korupciju na visokom nivou.

“Uprkos činjenici da je osuđen 2016. godine, još nije počeo da izdržava kaznu zatvora”, konstatuje EK.

Ne propustite: Crna Gora: Inspektori Ministarstva turizma privedeni zbog sumnje u primanje mita

Govoreći o stanju u oblasti slobode izražavanja u Crnoj Gori, EK ističe da ostaje zabrinutost u pogledu opšteg stanja slobode medija i podsjeća da je u prvoj polovini 2018 prijavljeno četiri napada na novinare, od kojih je najteži na istraživačku novinarku Oliveru Lakić, čiji počinioci ostaju neidentifikovani.

EK smatra da “ostaju nedostatak napretka i u rješavanju i novijih i starijih slučajeva u pogledu identifikacije fizičkih počinilaca i nalogodavaca napada, ali i nedostaci i zastoji koji su ometali istrage”.

Nedostatak profesionalnih i etičkih standarda za medije, kao i efikasnih mehanizama samoregulacije, i dalje stvara okruženje u kojem bi se sloboda izražavanja mogla zloupotrijebiti, navodi EK i dodaje da je “bilo nekoliko razrješenja članova Savjeta RTCG krajem 2017. i početkom 2018. godine, a Savjet u novom sastavu je razriješio rukovodstvo RTCG krajem proljeća”.

Ne propustite: Reporteri bez granica: U Srbiji i Crnoj Gori česti napadi na novinare

“Potrebno je osigurati uredničku nezavisnost i profesionalne standarde RTCG-a, a Savjet RTCG zaštititi od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska”, ocjenjuje, pored ostalog, Evropska komisija.