"Nije bio moj izbor da budem na udaru", rekla je Julija Navalnaja na godišnjoj dodjeli nagrada za ljudska prava Magnitski koja je održana prošle sedmice u Londonu, dodajući da smatra kako je njenog muža ubio ruski predsjednik Vladimir Putin. "I nakon toga, on me [Putin] označio kao teroristu.”
Navalnaja je dobila nagradu za "Hrabrost pod pritiskom".
Njen suprug Aleksej Navalni, vođa ruskog opozicionog pokreta, umro je u februaru u ruskoj kaznenoj koloniji "Polarni vuk" iznad Arktičkog kruga. Navalnaja je preuzela njegovu ulogu, posvetivši se zalaganju za demokratiju u Rusiji.
Svečanu dodjelu nagrada Magnitski svake godine organizuje Vilijam Brauder, koji je svojevremeno bio najveći strani investitor u Rusiji. To se promijenilo kada su se vlasti u Moskvi okrenule protiv njega zbog poreza na prihod koji je već platio, ali su ga korumpirani ruski poreski službenici pokrali.
Njegov advokat Sergej Magnitski (tada imao 37 godina), uhapšen je zbog istraživanja tog slučaja i na kraju je ubijen u zatvoru. Nagrade su dio njegove zaostavštine.
"Velika je čast biti ovdje među prijateljima i velika je čast dobiti ovu nagradu nazvanu po Sergeju Magnitskom, ruskom advokatu koji je postao simbol nasilja i korupcije režima Vladimira Putina", rekla je Navalnaja.
Julija Navalnaja, udovica Alekseja Navalnog, tokom obraćanja Evropskom parlamentu 28. februara 2024.
"Nažalost, povećao se broj imena i simbola ovog režima. Važno je da spisak bude kraći, a ne duži. Nisam ja, nego Vladimir Putin, a mi smo samo normalni ljudi koji se bore da normalno živimo u normalnim demokratskim zemljama”, kazala je ona.
Nakon smrti Magnitskog 2009. godine, britanski državljanin Brauder se posvetio ovoj borbi, stekavši titulu viteza za svoja nastojanja.
Znajući da Kremlj nikada neće djelovati protiv onih koji su odgovorni za smrt Magnitskog, Brauder je odlučio tražiti pravdu u SAD. Rezultat je bio Magnitski zakon, američki zakon usvojen 2012. godine koji ovlašćuje američku vladu da uvede sankcije onima koji krše ljudskih prava i korumpiranim zvaničnicima.
Prema tom zakonu, Vašington je uveo zabranu izdavanja viza i zamrzavanje imovine onima za koje se smatra da su odgovorni za prevaru koja je izvršena protiv Braudera i za naknadnu torturu i smrt Magnitskog nakon što je to istraživao taj slučaj.
Magnitski zakon je postao globalan, sa 35 zemalja koje su usvojile slične akte. Više od 1.000 sankcija je izrečeno u ime Magnitskog širom svijeta zbog kršenja ljudskih prava i korupcije.
"Postao je zlatni standard za kažnjavanje ljudi koji rade užasne stvari. Postoji duga lista ljudi koji su bili sankcionisani pod tim zakonom, a mnogi se sada plaše da će biti sankcionisani", rekao je Brauder za Glas Amerike.
„Mogu da zamislim da ima ljudi koji su možda nešto uradili u prošlosti, ali ne rade sada jer ne žele da im se imovina zamrzne širom svijeta“, dodao je Brauder.
Američki senator Ben Kardin, koji je napisao originalni Magnitski zakon, takođe je odlikovan u Londonu.
“Snaga Amerike je u našim vrijednostima. Američka spoljna politika mora biti oličena u našim vrijednostima”, rekao je on za Glas Amerike. “Amerika treba da ostane na čelu kako bi jasno stavila do znanja da nećemo trpjeti autokratske režime koji ljudima pokušavaju oduzeti prava.”
Senator Ben Kardin razgovara sa novinarima u Vašingtonu, 28. septembra 2023.
Kardin je spomenuo još jednog poznatog ruskog opozicionog lidera, Vladimira Kara-Murzu, koji je nedavno pušten iz zatvora.
“Dva puta su ga trovali ljudi gospodina Putina u Rusiji i tamo se vraćao. Njegov život je definitivno bio u opasnosti, ali shvata da može da napravi razliku. Tako da je moja glavna poruka da ne gubite nadu", rekao je Kardin.
Kara Murza nije prestao sa kampanjom od izlaska iz zatvora u avgustu i bio je na ceremoniji dodjele nagrada u Londonu. Na pitanje da li ima poruku za dolazeću američku administraciju, rekao je da zapravo ima poruku za sve demokratske zemlje.
"Insistirajte na svojim vrijednostima, jer je veoma važno da ove nacije ne samo da propovijedaju i govore o demokratiji i zakonima i poštovanju ljudskih prava, već i da se ponašaju u skladu sa tim vrijednostima", rekao je Kara Murza za Glas Amerike.
„Znamo iz istorije da demokratije najefikasnije funkcionišu kada rade zajedno i pridržavaju se vrijednosti, a jedan od najživopisnijih primera za to bila je razmjena zatvorenika koja me je oslobodila pakla modernog gulaga Vladimira Putina. Ali nemojmo zaboraviti da je toliko njih tamo ostavljeno”, dodao je.
Kara Murza je rekao i da demokratije ne samo da imaju pravo već i obavezu da intervenišu u situacijama kada dođe do krize ljudskih prava, kao što su rastuća represija i zatvaranje političkih neistomišljenika u Rusiji.
Brandon Silver, direktor politike i projekata Centra za ljudska prava Raul Valenberg, sa sjedištem u Montrealu, učestvovao je u aktivnostima na oslobađanju Kara Murze. Njemu je na prošlosedmičnoj ceremoniji dodjele nagrada odata počast za to, kao i za rad u ime drugih političkih zatvorenika, od Gaze do Teherana.
Ruski opozicioni aktivista Vladimir Kara Murza tokom suđenja u Moskvi, 21. jula 2023.
Silver je naglasio da se ne smiju zaboraviti problemi ruskih političkih zatvorenika, čak i ako se rat Rusije protiv Ukrajine uskoro završi.
"Kada dođe do ovih predloženih mirovnih pregovora, ne smijemo zaboraviti na oslobađanje ovih zatvorenika koji će biti budućnost post-putinove Rusije", rekao je Silver za Glas Amerike.
Fokus ceremonije dodele nagrada u Londonu nije bio samo na Rusiji.
Među odlikovanima bio je i Gubad Ibadoglu, koji je predavao na Londonskoj školi ekonomije, a uhapšen je u Azerbejdžanu. Prema riječima njegove kćerke, Zale Bajramove, Ibadoglu je uhapšen pod lažnim optužbama, zbog istraživanja korupcije i nezakonitih transfera novca iz Azerbejdžana u Veliku Britaniju.
Bajramova je dobila nagradu za rad na izlasku njenog oca iz zatvora. Zbog lošeg zdravlja Ibadoglu je u kućnom pritvoru.
Zehra Joja iz Afganistana, koju je otac maskirao u dječaka tokom prvog avganistanskog talibanskog režima, kako bi mogla ulaziti u škole i sticati obrazovanje, morala je pobjeći iz zemlje kada su se talibani vratili na vlast 2021. godine. Iz egzila vodi "Rukhshana Media", organizaciju čiji je cilj da ispriča priče avganistanskih žena.
"Dobijanje ove nagrade ima veliki značaj", kazala je ona na ceremoniji dodele nagrada. “Za mene to nije samo priznanje. To predstavlja borbe, žrtve i izazove sa kojima se susreću branitelji ljudskih prava svugdje na svijetu.”
Osvrćući se na dodjelu nagrada, Brauder je za Glas Amerike rekao: „To pokazuje da se u svijetu dešava mnogo loših stvari, ali kada dođete na ovakav događaj, to takođe kaže da ima mnogo heroja koji se protive svemu tome. Često se osjećaju usamljeno, ali kada su u društvu jedni sa drugima ne osjećaju se tako usamljeno".
Njegove riječi su ponovili i mnogi drugi aktuelni, ali i raniji dobitnici nagrade. Kako su naveli, uprkos brojnim gubicima koje su zajedno pretrpjeli, dobitnici nagrade Magnitski su postali zajednica snage i optimizma.