Zašto su SAD oprezno reagovale na pobunu u Rusiji?

  • Asošijeted pres

Američki predsjednik Džo Bajden (Foto: AP/Evan Vucci)

Pobuna u Rusiji je, barem na površini, izgledala kao povod za slavlje u Americi: moćna plaćenička grupa na kratko se sukobila sa ruskom vojskom u trenutku kada Ukrajina pokušava da stekne zamah u ključnoj kontraofanzivi.

Međutim, reakcija Vašingtona u javnosti bila je veoma oprezna. Zvaničnici navode da SAD nisu imale ulogu u konfliktu, insistiraju da je riječ o unutrašnjim pitanjima Rusije i odbijaju da komentarišu da li će to uticati na rat u Ukrajini. Razlog za to je što se želi izbjeći da ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristi retoriku američkih zvaničnika i pridobije podršku Rusa optuživanjem svojih zapadnih suparnika.

Čak se i predsjednik Džo Bajden, poznat po tome što povremeno daje izjave koje nisu unaprijed pripremljene, ovog puta pridržavao zvaničnih poruka.

U ponedeljak je novinarima rekao da SAD i NATO nisu umiješani. Istakao je da je tokom vikenda razgovarao sa saveznicima da bi se osiguralo da su svi usklađeni u naporima da se osigura da Putinu "ne daju izgovor da okrivi Zapad" ili NATO.

Ne propustite: Prigožin počinje egzil u Belorusiji, Amerika šalje novu vojnu pomoć Ukrajini

“Stavili smo do znanja da nismo umiješani. Nismo imali nikakve veze sa tim. To je dio borbe unutar ruskog sistema", poručio je Bajden.

Bajden i zvaničnici njegove administracije odbili su da iznesu procjene o tome šta bi 22-časovna pobuna plaćenika iz Vagner grupe mogla da znači za ruski rat u Ukrajini, za lidera Jevgenija Prigožina ili samu Rusiju.

"Nastavićemo da procjenjujemo posljedice događaja proteklog vikenda i implikacije po Rusiju i Ukrajinu. Međutim, još je prerano donijeti konačan zaključak o tome u kojem smjeru ovo ide", rekao je Bajden.

Putin je u prvom javnom obraćanju od pobune rekao da su se "ruski neprijatelji" nadali da će pobuna uspjeti da podijeli i oslabi Rusiju "ali da su se preračunali". Neprijatelje je identifikovao kao "neonaciste u Kijevu, njihove zapadne pokrovitelje i druge nacionalne izdajnike".

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je da Rusija istražuje da li su zapadne obavještajne službe bile umiješane u Prigožinovu pobunu.

Tokom haotičnog vikenda u Rusiji, američke diplomate bile su u kontaktu sa zvaničnicima u Moskvi da bi naglasile da američka vlada pobunu smatra unutrašnjim pitanjem Rusije, i da su SAD samo posmatrač, rekao je portparol Stejt departmenta Metju Miler.

Majkl Mekfol, bivši američki ambasador u Rusiji, rekao je da je Putin u prošlosti tvrdio da postoji tajno miješanje Amerike - uključujući u demokratske proteste u bivšim sovjetskim republikama i u kampanje demokratskih aktivista u i van Rusije - da bi umanjio javnu podršku za one koji dovode u pitanje ruski sistem.

"SAD i NATO ne žele da budu okrivljeni za pokušaje da se Putin destabilizuje", rekao je Mekfol.

Ne propustite: Bajden: SAD i saveznici nisu umešani u pobunu protiv Putina

Sukob vođe Vagnera i ruskog vojnog vrha, vidljiv tokom cijelog rata u Ukrajini, prerastao je u pobunu tokom koje su plaćenici napustili ukrajinsku teritoriju i zauzeli vojne štabove u južnom ruskom gradu Rostovu. Napredovali su ka Moksvi, prije nego što su se povukli, u okviru sporazuma čiji uslovi nisu u potpunosti poznati.

Bajdenov tim za nacionalnu bezbjednost redovno je informisao predsjednika dok su Prigožinove snage bile u pokretu. Bajden je novinarima rekao da je timu naložio da "se priprema za niz scenarija" dok je trajala kriza u Rusiji.

Nije međutim iznio detalje tih scenarija. Međutim, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi komentarisao je jedno pitanje koje je često pokretano dok je svijet pratio kako se pojavljuju pukotine u Putinovoj vlasti - šta bi ruski lider mogao da preuzme da bi ponovo učvrstio vlast.

Putin i njegovi saradnici često su pominjali rusko nuklearno oružje od početka invazije na Ukrajinu prije 16 mjeseci, u pokušaju da obeshrabre NATO zemlje od povećanja podrške Ukrajini.

Ne propustite: Pobuna Vagnera otvorila je pitanja o ruskoj invaziji i o Putinovoj moći

Uvijek smo otvoreno govorili da nije u ničijem interesu da ovaj rat eskalira izvan nivoa nasilja koje ukrajinski narod već trpi. Nije svakako dobro za Ukrajinu, za naše saveznike i partnere u Evropi. Iskreno, nije dobro za ruski narod", rekao je Kirbi novinarima.

Bajden je tokom vikenda razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kojem je poručio da "bez obzira šta se dogodi u Rusiji, SAD će nastaviti da podržavaju odbranu, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".

Pentagon je u utorak najavio novu vojnu pomoć Ukrajini od pola milijarde dolara, koja obuhvata više od 50 oklopnih vozila i rakete za protivvazdušne sisteme.

Bajden je prvih nedelja rata u Ukrajini, kako su se pojavljivali izvještaji o ruskim zločinima nad ukrajinskim civilima, poručio da Putin "ne može da ostane na vlasti". Američki zvaničnici su u ponedeljak bili oprezni u svojim komentarima, da se ne bi protumačilo da podržavaju ili Putina ili njegovog dugogodišnjeg saveznika Prigožina.

"Na Rusima je da odlučuju o svojim liderima", rekao je Kirbi.

Zvaničnici Bijele kuće takođe su pokušavali da utvrde kako Peking posmatra pobunu Vagnera i šta bi ona mogla da znači za bliske odnose Rusije i Kine. Iz Bijele kuće je ranije saopštavano da je Peking razmatrao da pošalje oružje Rusiji za rat u Ukrajini, ali da to nije uradio.

"Može se reći da su nedavni događaji u Rusiji uznemirili kinesko liderstvo", rekao je Kurt Kembel, koordinator za Indo-pacifički region pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost.

Kina Rusiju smatra prijateljem dijelom i da ne bi bila usamljena u sporovima sa SAD i njihovim saveznicima. S obzirom na to da invazija i međunarodne sankcije iscrpljuju ruske resurse i sada izazivaju pobunu, Ukrajina i njeni saveznici bi mogli da kažu: Ši Đinping, ako želiš da tvoj prijatelj ostane na vlasti, možda je vrijeme da izvršiš pritisak na njega da zaustavi rat", kaže ambasador Mekfol.