Linkovi

Napad na koncertnu dvoranu otvara pitanja o efikasnosti ruskih službi bezbednosti


Improvizovani memorijal poginulima u napadu na koncertnu dvoranu u blizini ruske prestonice Moskve (Foto: AFP/John MACDOUGALL)
Improvizovani memorijal poginulima u napadu na koncertnu dvoranu u blizini ruske prestonice Moskve (Foto: AFP/John MACDOUGALL)

Ruske bezbednosne službe, veoma efikasne u hapšenju protivnika predsednika Vladimira Putina, kao da su bile zatečene oružanim napadom u koncertnoj dvorani nadomak prestonice Moskve.

To je iniciralo pitanja i nedoumice u vezi sa njenim prioritetima, resursima i načinima prikupljanja obaveštajnih podataka. Delokrug rada Ruske Federalne službe bezbednosti (FSB), naslednice sovjetskog KGB-a, trebalo bi da bude kontraobaveštajna delatnost usmerena prema rivalskim službama i staranje o bezbednosti države.

Međutim, usmerenost na gušenje kritičke reči i stavova prema ruskom režimu, potrage za ukrajinskim saboterima na teritoriji Rusije i drugi aktuelni izazovi, mogli bi biti objašnjenje za previd pretnji, poput napada militanata Islamske države - koja je preuzela odgovornost za nedavni napad u Rusiji.

„Ne možete stići sve da uradite”, objašnjava Danijel Hofman - bivši viši operativni oficir američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), koji je rukovodio njenom moskovskom kancelarijom.

Pojačate pritisak na lokalno stanovništvo i ponekad ne dobijete obaveštajne podatke koji su vam potrebni o potencijalnom terorističkom napadu. Tu su napravili grešku. Moguće je da su se previše orijentisali na rat u Ukrajini i političku opoziciju, pa im je ovo nekako promaklo”, kaže Hofman za Rojters.

FSB je saopštio da je napad na koncertnu dvoranu bio temeljno planiran i da su naoružani napadači pažljivo sakrili oružje koje su koristili.

Vladimir Putin objavio je da su radikalni islamisti izveli napad, napomenuvši da Rusija nastoji da utvrdi ko je izdao naređenje - dodavši da ima pregršt pitanja na koja bi Ukrajina trebalo da odgovori.

Ukrajina, koja se treću godinu nalazi na meti ruske invazije, negira bilo kakvu umešanost.

Upitan da li je obaveštajna služba mogla delovati efikasnije u sprečavanju napada – Kremlj je saopštio da sukob Rusije i Zapada podrazumeva da se razmena obaveštajnih podataka ne odvija na nivou pre toga.

Nažalost, nijedan grad i država ne mogu biti potpuno sigurni od pretnje terorizma. Ruske obaveštajne službe neumorno su radile na odbrani zemlje", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Međutim, napad koji je za posledicu imao najmanje 139 poginulih i 180 povređenih ljudi - podrio je jedno od važnih Putinovih obećanja datih ruskom narodu: ono u vezi sa održavanjem stabilnosti i bezbednosti.

Putinova reakcija, sudeći prema potezima koje je do sada povukao, biće da na silu odgovori još žešćom silom, piše agencija Rojters.

Četvorica od jedanaest muškaraca pritvorenih u vezi sa napadom optuženi su za terorizam. Pred sudom su se pojavili pošto su ispitani: jedan je bio bez uveta, a drugi u invalidskim kolicima.

Dmitrij Peskov nije odgovorio na pitanje novinara da li su mučeni. Sve se to događa u jeku poziva poslanika da se u Rusiji ponovo uvede smrtna kazna.

Uoči napada bilo je znakova upozorenja na koje se, kako deluje niko nije obazirao.

Bezbednosni analitičari ukazali su da način na koji je izveden napad, kao i bekstvo osumnjičenih muškaraca, ukazuje na opsežne pripreme i ranija izviđanja mesta napada.

Takođe, ruski mediji objavili su snimak nadzorne kamere koji prikazuje jednog od osumnjičenih napadača u obilasku koncertne hale koja jenapadnuta.

Uz to, još 7. marta američka ambasada izdala je upozorenje za svoje državljane u kom je navela da prati izveštaje u vezi sa planovima ekstremista da ciljaju velika okupljanja u Moskvi, uključujući i koncerte.

Tri dana pre napada, u govoru šefovima FSB, Putin je odbacio upozorenja Zapada o mogućem terorizmu – označavajući ih kao provokativna.

Ovakve akcije liče na direktnu ucenu i nameru da se zastraši i destabilizuje naše društvo“, rekao je tada Putin.

Nina Krušova, njujorška profesorka međunarodnih odnosa, ukazuje da deluje da je FSB ipak Islamsku državu držao na oku.

Međutim, podvlači da je aktuelan animozitet sa Zapadom, koji predvode Sjedinjene Države, otežao da prihvati upozorenje kao validno.

"Postoji mnogo nepoverenja i ne može se reći da i Amerika nije umešana u dezinformisanje. U Putinovom svetu, u kom se vodi egzistencijalna bitka između Rusije i Zapada koji želi da potkopa Rusiju i da je sruši, on, naravno, nema poverenja. Kako da bude siguran da SAD ne sprovode neku prikrivenih akcija”, kaže ona.

Cilj takvih akcija je prikrivanje pravih počinilaca kako bi se krivica za počinjeno prebacila na neku drugu stranu.

Inače, početkom marta specijalne snage FSB-a su na jugu Rusije, eliminisale šestoricu naoružanih napača za koje su utvrdili da su bili pripadnici Islamske države. Za trojicom je ranije raspisana poternica zbog ubistva policajaca u 2023.

Uz to, pronađena je znatna količina naoružanja.

Rikardo Vale, istraživač džihadističkih pokreta, smatra da je taj incident ruske vlasti trebalo da shvate kao upozorenje.

Činjenica da su bezbednosne snage otkrile da u Rusiji postoji mreža Islamske države, i to jaka, sposobna da nabavi oružje i pruži snažan otpor specijalnim snagama – trebalo je da bude znak za uzbunu moskovskim bezbednosnim agencijama“, rekao je Vale.

Deo ruske javnosti koji je suprotstavljen Vladimiru Putinu, strahuje da će iskoristiti teroristički napad na koncertnu dvoranu kako bi ojačao svoju vlast i dodatno izvršio represiju tokom novog šestogodišnjeg mandata.

XS
SM
MD
LG