Alisa Vermijenka, iz Kijeva, prije šest dana je sa majkom Lilijom i dvoje djece došla u Podgoricu. Kaže da su joj je suprug i brojna rodbina ostali u Ukrajini.
“Došli smo prije šest dana i smješteni smo u stanu u Podgorici koji smo našli preko prijatelja. Suprug je ostao u Ukrajini, brani Kijev u vojnim redovima, a tamo je i naša brojna rodbina. Nijesmo vjerovali da se ovo može dogoditi, deset dana smo čekali i nadali se da će sve prestati. Onda su počele da padaju granate, shvatili smo da smo ugroženi. Nijesmo imali vremena da se spakujemo i pravimo bilo kakve planove. Dom smo morali da napustimo u roku pola sata. Put iz Kijeva je bio bio veoma težak. Dvanaest sati smo bili u vozu u kojm je bila strašna gužva. Moj sin je umalo poginuo. Pet dana smo putovali do Crne Gore”, priča Alisa za Glas Amerike.
Alisina majka Lilija Vermijenko kaže da je njena kuća, koja se nalazi sjeverno od Kijeva, potpuno uništena. Navodi da je radila kao medicinska sestra.
“Nijesmo mogli da vjerujemo da će se ovo dogoditi, to je brutalna agresija. Tokom puta smo se izvlačili iz pakla, agresor ne bira ciljeve, gadjaju bolnice i porodilišta”, objašnjava Lilija i dodaje :
“Evropa je pomogla, čitav svijet pomaže. Svi su se ujedinili, kao nikada prije, da pomognu Ukrajini. Imamo međutim molbu koja nije zadovoljena, a to je ’zatvorite nebo nad Ukrajinom”, kaže Lilija.
"Crnogorsko gostoprimstvo nije zakazalo"
Od početka ruske agresije, Ukrajinu je napustilo više od tri miliona ljudi. Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine u Podgorici Natalija Fijalka kaže da ih je “prema nezvaničnim podacima u Crnu Goru došlo oko pet hiljada, možda i više”. Fijalka, u razgovoru za Glas Amerike, navodi da taj broj nije konačan, te da će ih biti još. Ona ističe da crnogorsko gostoprimstvo ni ovog puta nije zakazalo, kao ni pomoć države.
“U Crnoj Gori je, prema nezvaničnim podacima oko pet hiljada, možda i više državljana Ukrajine. Oni se, većinom, snalaze sami, idu kod rođaka i prijatelja koji žive pretežno na crnogorskom primorju. Crnogorci, takođe, onima koji dolaze iz Ukrajine pružaju besplatan smještaj, ili iznajmljuju stanove po povoljnim cijenama”, objašnjava Fijalka.
Kada je posrijedi državna pomoć, Fijalka navodi da je “Vlada dala privremenu zaštitu izbjeglicama iz Ukrajine”, te da “Ambasada sarađuje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova kako bi tim ljudima omogućili uključivanje u zdravstveni sistem i pružili mogućnost zapošljavanja”.
Ona, međutim, poručuje da je neophodno pronaći dugotrajno rješenje jer, s obzirom na situaciju, “državljani Ukrajine ne dolaze na kratko”.
“Oni jesu dobrodošli, ali treba da razumijemo da ne dolaze na kratko. Rat može da prestane, ali njihovi domovi su porušeni. Potrebno je dugotrajno rješenje. Ljudi na crnogorskom primorju sada i besplatno daju svoje apartmane ukrajinskim izbjeglicama, ali znamo da to neće biti moguće kada počne turistička sezona”, kazala je ona.
U Bijelom Polju, u hotelu „Bela rada“, smešteno je 36 izbeglica, uglavnom žena i dece. Fijalka kaže da su to pretežno ljudi koji “nemaju prijateljske i rodbinske veze u Crnoj Gori”.
“Mislim da će upravo takvi ljudi ubuduće dolaziti u Crnu Goru. Vidimo da su zemlje koje su susjedi Ukrajini već pretrpane i da sada Ukrajinci traže druge opcije i druge zemlje”, navodi ona .
"Svaki trenutak bitan, sankcije Rusiji test za Vladu Crne Gore"
Svi se, kaže Fijalka, nadaju da će agresija ubrzo prestati. Ona, međutim, upozorava da “ruski agresor ne odustaje i nema granica u svojoj agresiji”
“Ukrajinski narod je jedinstven, naši vojnici se snažno bore, ali situacija je takva da je vojkska Rusije puno veća i ima dodatnu pomoć Bjelorusije. Diplomatski pregovori su u toku, ali mi vidimo da ruska strana ne odustaje, agresor nema granica, gađa civile i ruši sve što može u Ukrajini. Jedini naš uslov je da se sve vrati u normalu, da rusksa vojska ode van granica Ukrajine”, poručuje ona.
Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine kaže da su “EU i SAD ujedinjeni u namjeri da pomognu Ukrajini” , ali ukazuje da je “sada svaki trenutak bitan”.
“Potrebna je hitna vojna pomoć, umiru djeca, civili. Najvažnije je da se zatvori nebo nad Ukrajinom, jer zbog toga civili najviše stradaju. Ukrajinska vojska se bori na terenu i ima uspjega, ali je najvažnija vazdušna odbrana.Nadam se da će nam tu pomoći zapadni partneri”, naglašava Fijalka.
Takođe ističe da je “odluka o usvajanju sankcija Rusiji test za Vladu Crne Gore”. Navodi međutim da se “nada da će još u ovoj Vladi zavladati većinski razum i ozbilljnost i da će pokazati da je stvarno proevropska i Vlada koja podržava evropske vrijednosti i evropski put Crne Gore“.
“Crna Gora je prije toga uvijek bila na strani demokratskog i civilizovanog svijeta. Sada su sankcije Rusiji test za Vladu i Crnu Goru koliko su oni ozbiljni u tom smislu. Mi smo od Vlade Crne Gore godinu i po slušali kako je ona prozapada i proevropska, ali sada vidimo da je ona, u trenutku kada stvarno treba da odlučiš gdje si, ili ’tamo ili onamo’, nažalost Vlada Crne Gore bira onaj drugi dio, izgleda tako da jeste na strani ruskog agresora. Ako ne podržavaš sankcije to znači da si za Ruse, zači, za sada u ovom trenutku je ’crno ili bijelo’, ili si ’tamo ili onamo’”, kaže Fijalka.
"Vratićemo se u našu zemlju"
Izbjeglica iz Ukrajine, Alisa Vermijenka, za Glas Amerike kaže da strahote, koje je njena porodica vidjela, nikada neće zaboraviti, ali sada mora da razmišlja kako da nastavi dalje. Dok čeka povratak kući pokušaće, kako nam je kazala, da svoju ćerku, devetogodišnju Varvaru, upiše u školu. Ljude u Crnoj Gori Alisa moli samo jedno:
“Nemojte da ćutite, glasno osudite agresiju, nemojte da ćutite o ovoj katastrofi”, poručuje Alisa.
Ona navodi da je zahvalna svim zemljama koje su primile izbjeglice iz Ukrajine.
“Pomoć i gostoprimstvo nikada nećemo zaboraviti. Vjerujemo u našu pobjedu, čekaju nas bolja vremena. Vratićemo se u našu zemlju, strpljivo je i zajedno obnoviti. Slava Ukrajini", kazala je Alisa.