Francuski predsjednik Emanuel Makron pridružio se pozivu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se Ukrajini omogući da vojne baze u Rusiji gađa oružjem dugog dometa koje su joj isporučile zapadne zemlje.
Zapadni lideri su do sada uglavnom oklijevali da preduzmu taj korak zbog opasnosti da isprovociraju ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je više puta upozorio da bi direktno učešće Zapada u ratu u Ukrajini moglo da svijet dovede do nuklearnog konflikta.
Međutim, ruske snage napreduju proteklih nedelja dok se Kijev suočava sa nestašicama municije i nedovoljnim brojem vojnika, nakon što su zastoj u usvajanju američke pomoći i nedovoljna vojna proizvodnja u zapadnoj Evropi usporili isporuke ključnog oružja.
Ruske rakete i bombe za to vrijeme pogađaju ukrajinske vojne položaje i civilna područja, uključujući i energetsku infrastrukturu. Ukrajina se suočava sa najtežom fazom u ratu i ako dobije zeleno svijetlo da upotrijebi oružje dugog dometa, to bi moglo da pomogne njenim snagama da uzvrate i poremete Kremlj.
Makron je rekao da je stav Francuske da se "Ukrajini mora dozvoliti da neutrališe ruske vojne lokacije sa kojih se ispaljuju rakete".
"Ako kažemo (Ukrajincima) da nemaju pravo da stignu do tačke odakle se ispaljuju rakete, u suštini im govorimo da im isporučujemo oružje, ali da ne mogu da se brane", rekao je Makron u utorak tokom zvanične posjete Njemačkoj.
Dan ranije, Stoltenberg je pozvao članice alijanse da ukinu neka ograničenja na ukrajinsku upotrebu zapadnog oružja.
"Pravo na samoodbranu obuhvata i gađanje legitimnih meta van Ukrajine", rekao je Stoltenberg u ponedeljak, na NATO sastanku u Sofiji.
Moskva je već krajem maja kao prijetnju protumačila izjavu britanskog šefa diplomatije Dejvida Kamerona da bi Ukrajina mogla da koristi britansko oružje dugog dometa, kao što su krstareće rakete "Storm Shadow", da napadne Rusiju.
Zbog te izjave, ali i Makronovog komentara da ne isključuje mogućnost slanja trupa u Ukrajinu, Rusija je najavila da će održati vježbe koje će obuhvatiti taktičko nuklearno oružje. Takođe je upozorila britansku vladu da bi njena odluka mogla da rezultira napadima na britanske vojne objekte i opremu na ukrajinskom tlu ili bilo gdje drugo.
Makron je naglasio da bi legitimne mete trebalo da budu samo ruske baze iz kojih se lansiraju rakete za napade na Ukrajinu, a ne druge baze ili civilna infrastruktura.
Njemački kancelar Olaf Šolc, koji je govorio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Makronom, bio je oprezniji svojim komentarima, navodeći da je po međunarodnom pravu, Ukrajini dozvoljeno da se brani.
Šolcov portparol u srijedu je pojasnio da je kancelar mislio da odbrana Ukrajine nije ograničena na "njenu teritoriju".
Šolc je ranije navodio da bi trebalo izbjeći korake koji bi NATO mogli da uvuku u sukob sa Rusijom na ratištu. Ostali zapadni lideri izrazili su slična strahovanja od eskalacije.
Vašington je protekle dvije godine postepeno počeo da udovoljava zahtjevima Ukrajine da pošalje tenkove i raketne sisteme dugog dometa, ali uz uslov da se to oružje ne koristi za napade na rusku teritoriju.
Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je u utorak da nema promjene te politike i da Amerika ne podstiče niti omogućava upotrebu američkog oružja za napada unutar Rusije. I portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer rekla je da Amerika ne želi dalju eskalaciju u bilo kom obliku.
Američki državni sekretar Entoni Blinken je tokom posjete Moldaviji u srijedu naglasio da će Vašington - iako nije dao zeleno svijetlo Kijevu da koristi američko oružje za prekogranične napada - nastaviti da Ukrajini pruža sredstva da se efikasno odbrani.
"Ukrajina mora sama da odluči o tome kako najbolje može da se odbrani. Mi ćemo da osiguramo da za to ima potrebnu opremu”, rekao je Blinken i naglasio da su se zapadni saveznici prilagođavali situaciji na ratištu da bi obezbijedili Kijevu efikasniju podršku i da će to nastaviti da rade.
Zapadni lideri istovremeno žele da nastave da vrše pritisak na Putina, čije snage su nedavno napredovale u Harkovskoj oblasti gdje ruski lider želi da uspostavi tampon zonu da bi, kako je naveo, zaustavio ukrajinske prekogranične napade.
Belgija i Španija su obećale po milijardu eura za novu vojnu pomoć Ukrajini, dok je Švedska u srijedu najavila da će Kijevu dati najveći paket oružja do sada - vrijedan više od 1,2 milijardu dolara.
