Linkovi

Fudbal, nogomet i Evropsko prvenstvo: Od Vardara, pa do Triglava - ko može da iznenadi, a ko je favorit


Aleksandar Mitrović, Luka Modrić i Jan Oblak (Foto: AP)
Aleksandar Mitrović, Luka Modrić i Jan Oblak (Foto: AP)

Srbi, Hrvati i Slovenci na jednom mestu - ovo nije lekcija iz istorije iz 1918. o nastanku zajedničke države južnih Slovena, već priča o predstojećem Evropskom prvenstvu u fudbalu u Nemačkoj. Na tom takmičenju će prvi put u istoriji igrati tri reprezentacije sa prostora bivše Jugoslavije, a titulu će braniti selekcija Italije.

Srbiji je ovo prvo učešće na Evropskom prvenstvu od osamostaljenja 2006. godine - prethodno je nastupala kao deo Jugoslavije. Poslednje takvo učešće je bilo 2000, kada je Slovenija prvi put igrala na kontinentalnom šampionatu.

I tada su, kao i sada, bile u istoj grupi i odigrale epsku utakmicu koja je završena 3:3, iako su Slovenci na poluvremenu vodili 3:0 i imali igrača više.

„To je i danas jedna od najboljih utakmica na evropskim prvenstvima. Od 0:3 smo stigli do 3:3, pa čak smo imali i šansu za pobedu sa igračem manje. Mislim da se retko dešava takav preokret. I Slovenci i mi smo opet tu, biće to svojevrstan komšijski derbi. Biće to zahtevna, a možda i ključna utakmica, jer ako pobedimo, imamo realne šanse da protiv Danske odlučujemo ko će proći dalje“, kaže za Glas Amerike Ljubinko Drulović, koji je 2000. igrao za Jugoslaviju na EP kada su "Plavi" stigli do četvrtfinala.

Ljubinko Drulović postiže gol na utakmici sa Slovenijom na Evropskom prvenstvu 2000. (Foto: Action Images / Darren Walsh)
Ljubinko Drulović postiže gol na utakmici sa Slovenijom na Evropskom prvenstvu 2000. (Foto: Action Images / Darren Walsh)

Pored Srbije, Slovenije i Danske, u C grupi takmičiće se i reprezentacija Engleske koju mnogi vide kao jednog od glavnih favorita za osvajanje pehara. Engleska je pre tri godine izgubila u finalu na londonskom Vembliju.

Reprezentativac nekadašnje Jugoslavije i svojevremeno najbolji klupski strelac Evrope, Darko Pančev u razgovoru za Glas Amerike ocenio je da je Slovenija već samim plasmanom na završni turnir ostvarila uspeh.

„Slovenija je u poslednje dve, tri godine napravila neke promene, uvela je dosta novih igrača. Ipak, verovatno ih smatraju za autsajdere u grupi, ali fudbal je danas toliko izjednačen da je jako teško govoriti pre vremena ko gde može da se nađe. Imaju Slovenci i adute i ideje, nadam se da će pružiti dobre igre na ovom prvenstvu“, naveo je Pančev.

Kada je u pitanju reprezentacija Srbije, nekadašnji napadač Crvene zvezde kaže da gledajući imena na papiru, selekcija koju vodi Dragan Stojković Piksi „može daleko da dogura“.

„Nažalost, na poslednjem Svetskom prvenstvu nije bilo tako. Nadam se da će na ovom šampionatu biti drugačije. Srbija ima kvalitet i dobre igrače. E sad, pitanje je koliko će to da se složi, da se odigra dobro. Motivacija igrača bi trebalo uvek da bude na najvišem nivou. Ne bih da prognoziram, samo se nadam da će biti mnogo bolje nego u Kataru“, ocenjuje Pančev.

Za Mehmeda Baždarevića, još jednog reprezentativca nekadašnje Jugoslavije, to što su tri selekcije sa prostora nekadašnje zajedničke države našle mesto na završnom turniru „predstavlja značajnu stvar i dokaz da postoji veliki kvalitet na malom prostoru“. Od tri selekcije iz bivše SFRJ, kao najkvalitetniju izdvaja Hrvatsku.

„Imaju veliko iskustvo, iako su uspešniji bili na svetskim nego na evropskim prvenstvima. Sada važe za jednog od favorita za osvajanje ili makar važnu ulogu na turniru“, uveren je Baždarević, legenda sarajevskog Željezničara.

Mehmed Baždarević (skroz levo) i Blaž Slišković (skroz desno) pokušavaju da zaustave Mišela Platinija na meču Francuska - Jugoslavija 1985.
Mehmed Baždarević (skroz levo) i Blaž Slišković (skroz desno) pokušavaju da zaustave Mišela Platinija na meču Francuska - Jugoslavija 1985.

Hrvatska će se na EP takmičiti u B grupi sa selekcijama Španije, Italije i Albanije. Hrvatskoj je ovo čak sedmo učešće na evropskim šampionatima, a najbolje rezultate ostvarila je 1996. i 2004, kada je stigla do četvrtfinala.

Baždarević smatra i da Srbija može da napravi dobar rezultat na šampionatu, ali da mora da se ispuni nekoliko uslova.

„Srbija igrački ima egal potencijal kao Hrvatska, ali još nije stvorila ekipu kakvu može. Možda za to treba vremena ili jedno veliko takmičenje ili iskušenje kao što je evropsko. Još traže ravnotežu u igri, pravih 11 fudbalera“, objašnjava Baždarević.

Ističe i da bi voleo da Slovenija „napravi iznenađenje, jer ima dobru grupu kvalitetnih pojedinaca“. „Mislim da će biti veliki uspeh da prođu i prvi krug. Nema ipak dovoljan igrački kapacitet, tih 14-15 igrača, na nivoa ovih drugih ekipa koji su favoriti. Ali samim dolaskom ovde napravili su veliki rezultat.“

Srbija prvu utakmicu u grupi igra protiv Engleske, 15. juna u Gelzenkirhenu, na stadionu Šalkea.

„Naša grupa je zahtevna, Englezi su favoriti, realno je da se Srbija bori za drugo mesto. Utakmice sa Slovenijom i Danskom će biti ključne. Treba igrati mudro i taktički odgovorno“, analizira Drulović u telefonskom razgovoru iz Nemačke gde je otišao da prati mečeve prvenstva.

Komentarišući ostale reprezentacije za koje smatra da bi mogle da naprave ozbiljan rezultat, Drulović kaže da je Hrvatska veoma iskusna reprezentacije, čija pokretačka snaga je trio na sredini terena Luka ModrićMateo KovačićMarselo Brozović.

„Hrvati su navikli na ovako velike utakmice. Nedavno su dobili i Portugal u gostima u prijateljskoj utakmici, pokazavši da mogu da igraju sa najboljima. Hrvati su napravili najbolje rezultate od svih bivših jugoslovenskih reprezentacija“, navodi Drulović.

Darko Pančev i Mišel Platini u Skoplju 2006. (Foto: REUTERS/Ognen Teofilovski)
Darko Pančev i Mišel Platini u Skoplju 2006. (Foto: REUTERS/Ognen Teofilovski)

Darko Pančev podseće da je Hrvatskoj plasman na velika takmičenja postao „svakodnevna stvar, nemaju promašaja“.

„Oni mogu da budu jedna od ekipa koja je u stanju da iznenadi, kao što je to bilo na Mundijalu u Rusiji, a i kasnije u Kataru, kada objektivno niko nije očekivao da će dogurati toliko. Ali oni su dobrim partijama, iskustvom, labavom’ igrom bez opterećenja, dogurali već dva puta do kraja. Zašto da ne razmišljaju da ne naprave ponovo tako nešto“, zapitao se Pančev.

Prvu utakmicu na šampionatu Evrope, Hrvatska igra protiv Španije, 15. juna u Berlinu.

Ko su glavni favoriti?

Mehmed Baždarević ocenjuje da, posle mnogo godina, ovaj put favorita ima više nego obično.

„Uglavnom su to dva ili tri tima, sada ih ima dosta. Francuska, Engleska, Nemačka ima ekipu u stanju da napravi dobar rezultat, igraju pred svojim navijačima, Belgija, Španija, Portugal, Hrvatska, Holandija, Italija“, navodi on.

Kaže da ne očekuje da iskoči neka ekipa iz drugog plana i napravi iznenađenje, mada „voleo bi kada bi to bila Slovenija ili neka ekipa sa naših prostora“.

Darko Pančev podseća da je Italija na prethodnom prvenstvu Evrope „iznenadila i osvojila titulu“, a uvrstio je Englesku, Španiju, Nemačku i Francusku kao glavne pretendente za prvo mesto.

„Ova plejada selekcija bi trebalo da dominira na šampionatu, ali fudbal je danas veoma izjednačen, nema više izrazitih favorita, tako da, bogami, može svašta da bude, da se desi puno iznenađenja“, smatra Pančev.

Darko Pančev (levo), Davor Jozić i Dragan Stojković (okrenut leđima) proslavljaju gol protiv Kolumbije na Svetskom prvenstvu u Italiji 1990. (Foto: AP Photo/Michel Lipchitz)
Darko Pančev (levo), Davor Jozić i Dragan Stojković (okrenut leđima) proslavljaju gol protiv Kolumbije na Svetskom prvenstvu u Italiji 1990. (Foto: AP Photo/Michel Lipchitz)

Ljubinko Drulović je najveći deo igračke karijere proveo u Portugalu, gde je najuspešniji bio tokom sedam godinu u dresu Porta sa kojim je pet puta bio prvak ove zemlje.

„Za mene je Portugal jedna od najboljih evropskih selekcija, pogledajte gde igraju njihovi fudbaleri. Selektor Roberto Martinez je izuzetno kvalitetan trener. Opet, neke stvari moraju da se slože, malo da imate sreće, ali Portugal može da pobedi bilo koga u Evropi u ovom trenutku. Uz Francusku koja je najkvalitetnija ekipa, tu su Englezi, Španci, Nemci, tu treba tražiti prvaka Evrope“, kaže Drulović koji je 2013. kao selektor omladinaca Srbije bio prvak Evrope.

Najveće iznenađenje u istoriji EP desilo se upravo u Portugalu 2004, kada je Grčka kao potpuni autsajder savladala domaćina. Drulović kaže da bi voleo da ovaj put Srbija uradi nešto slično.

Angelos Haristeas postiže gol protiv Portugala koji je Grčkoj 2004. doneo titulu prvaka Evrope (Foto: AP Photo/Dusan Vranic)
Angelos Haristeas postiže gol protiv Portugala koji je Grčkoj 2004. doneo titulu prvaka Evrope (Foto: AP Photo/Dusan Vranic)

„Sećam se Grčke u Portugalu, niko nije verovao da će ih dobiti u finalu pa su uspeli. Isto tako je bilo kada su Portugalci dobili Francuze 2016. Fudbal je zato tako popularan i lep, jer slabije ekipe selekcije mogu nekad da pobede ako se neke stvari poklope“, zaključio je on.

A ko nije tu?

Od selekcija se prostora bivše Jugoslavije na EP se nisu kvalifikovale Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Kosovo. Najbliža plasmanu bila je BiH koja je, pod selektorskom palicom Save Miloševića, ispala u baražu od Ukrajine koja je slavila u Zenici posle preokreta sa 2:1.

„Nova pravila dozvoljavaju ekipama koje u principu nemaju nikakve šanse, da dođu do nekakvih šansi. Mi smo imali stvarno šansu protiv Ukrajine koju nismo smeli da propustimo. Sve je bilo u našu korist, Ukrajina u teškim momentima, domaći teren, dosta dobro smo igrali … Sve je bilo nekako u našu korist. Najveći krivci smo mi sami, a falilo nam je sreće, pameti i iskustva. Ovo nam je već peti baraž, ja sam izgubio dva“, navodi Mehmed Baždarević koji je vodio BiH.

Baždarević: Željezničar - da završim fudbalski krug tamo gde sam se „rodio“

Mehmed Baždarević je tokom bogate igračke karijere najveći trag ostavio u Željezničaru iz Sarajeva za koji je nastupao od 1978. do 1987, a zatim je igrao u francuskim klubovima Sošou i Nimu.

Stadion Željezničara u sarajevskom naselju Grbavica (Foto: ELVIS BARUKCIC/AFP)
Stadion Željezničara u sarajevskom naselju Grbavica (Foto: ELVIS BARUKCIC/AFP)

Trenersku karijeru započeo je u Francuskoj, a tri godine - od 2014. do 2017. vodio je reprezentaciju Bosne i Hercegovine, a poslednji angažman imao je u sezoni 2020/21 na klupi Grenobla.

Verovatno sam napravio puno grešaka, odbijao sam ponude koje me u tom momentu nisu zadovoljavale, pogotovo sportski. Želeo sam da nastavim da radim u Evropi. Spreman sam, čekam, imam puno energije. Nadam se da ću u narednom periodu nešto naći i da će to biti ozbiljan projekat. Nije u pitanju novac, nikad mi to nije bio prioritet, već nešto što će me zadovoljiti ljudski i sportski“, kaže Baždarević.

Tokom prethodnih godina, više puta se pominjala mogućnost da se Baždarević vrati u Željezničar, kao trener. Kaže za Glas Amerike da su to uglavnom bile samo priče, a vrlo malo ozbiljnih razgovora.

„Ne znam da li će do toga doći iako je to bila moja, ne mogu da kažem životna želja, ali hteo sam da se moj fudbalski krug zatvori tamo gde sam se ’rodio’. Voleo bih kada bi nešto mogao da dam tom klubu dok sam još u snazi, ali nikad neću otići tamo zato što nemam ništa drugo, pa da to bude neka solucija. Ne. Otići ću tamo kada stvarno budu želeli i kada i ako budem mogao nešto stvarno da dam mom klubu“, zaključio je Baždarević.

Kada je u pitanju Severna Makedonija, Darko Pančev smatra da je jedan od glavnih uzroka neuspeha teška kvalifikaciona grupa u kojoj su bili Engleska, Italija i Ukrajina.

„Bilo je iluzorno tražiti da naša selekcija koja sigurno nije bolja od ove tri juri to mesto za eventualni baraž. To je glavni razlog. Detalje, da li je neko mogao bolje ili neko nije igrao kao što treba, to već treba da kažu oni koji rade u savezu i selektor koji znaju bolje od mene kakvo je stanje u reprezentaciji“.

Početak i kraj

Evropsko prvenstvo otvoriće domaćin Nemačka i Škotska u petak, 14. juna na Alijanc areni u Minhenu.

Po dve najbolje reprezentacije iz grupe, uz četiri najbolje trećeplasirane ekipe igraće u osmini finala.

Prvenstvo se završava u nedelju, 14. jula, na Olimpijskom stadionu u Berlinu.

XS
SM
MD
LG