Linkovi

Vučević o 100 dana Vlade Srbije, analitičari kažu - vlada neprimetna


Premijer Srbije Miloš Vučević (Foto: FoNet)
Premijer Srbije Miloš Vučević (Foto: FoNet)

Premijer Srbije Miloš Vučević predstavio je u petak u Etnografskom muzeju u Beogradu izveštaj o 100 dana rada Vlade Srbije.

Kazao je da se radi o Vladi kontinuiteta, nakon promena 2012. godine i ukazao da pitanje kontinuiteta "nije samo pravno, političko i tehničko, već da je to pitanje identiteta."

Ocenio je da je pozicija Srbije u svetu danas "stabilna i poštovana, najviše zahvaljujući sposobnosti da očuva svoje tradicionalne vrednosti, a da se istovremeno kao društvo i država modernizuje".

Istakao je da se ekonomija Srbije razvija, a da finansijska stabilnost omogućava dalji rast i prosperitet.

"U maju je prosečna plata bila 855 evra, a želja Vlade je da do kraja godine ona bude 927 evra", kazao je.

Naglasio je značaj jačanja trgovinskih odnosa sa Kinom, potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini i sa Egiptom, a najavio je i produbljivanje saradnje s Južnom Korejom ali i sa "velikim brojem afričkih, azijskih i južnoameričkih država".

Posebno je izdvojio projekat Ekspo 2027, kao "kičmu i skok u budućnost i generator razvoja Srbije".

O litijumu i protestima

Vučević je naveo da snaga Srbije leži u energetskim potencijalima.

"Ne bežimo od razgovora ni o jednoj temi, verujem da su sva prirodna bogatstva koja imamo Bogom dana da ih koristimo i razvijamo naše društvo i državu", rekao je.

Govoreći konkretno o projektu "Jadar" i kopanju litijuma, Vučević je rekao da se nikakva odluka neće donositi preko noći i da do iskopavanja predstoji još najmanje 24 meseca.

Posle predstavljanja izveštaja o prvih 100 dana rada Vlade, na pitanje novinara da li ima saznanja o mogućim neredima na protestu protiv iskopavanja litijuma koji je za subotu najavljen u Beogradu, Vučević je odgovorio.

"Svako ima pravo da iskaže političke stavove, ali niko nema pravo da vrši nasilje, da uzrpira imovinu, ugrožava živote građana. Neće biti 6. oktobra u Srbiji niti će se vlast preuzmati na ulici, već na izborima", rekao je Vučević i dodao da je krajnji cilj protesta protiv rudarenja litijuma "smena Vlade i predsednika Srbije".

Analitičari: Neprimetnih 100 dana

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić kaže za Glas Amerike da je prvih sto dana rada Vlade prošlo “gotovo neprimetno”, ali da je političku scenu tokom tog perioda najviše definisala priča o otvaranju rudnika litijuma koju građani, prvenstveno iz lokalnih sredina - odbacuju.

Bešić ističe da se radi o Vladi kontinuiteta, te da se samim tim ni po čemu ne razlikuje u odnosu na prethodne Vlade koje je sastavljala Srpska napredna stranka.

Ja ne mislim da se bilo koji ministar posebno istakao. Imamo Vladu kakvu imamo, koja nije ništa drugačija u odnosu na prethodne, zna se kako funkcioniše ta Vlada, kakva je hijerarhija moći", kaže on i dodaje da misli da "čak i politički dobro informisana javnost sada ne zna da nabroji ili licem prepozna sve ministre u Vladi Srbije.

Kaže i da će mandat i ove vlade, kao i svih prethodnih od 2012. godine obeležiti “sukobi sa opozicijom”, ali da će joj “kamen oko vrata” biti tema iskopavanja litijuma.

To je sada postalo par ekselans političko pitanje, ali ovog puta uz jasnu inicijativu ove vlasti. Vidimo da postoji očita namera da se vrlo aktivno medijski komunicira ne bi li se promenilo javno mnjenje i „nulifikovao“ negativni stav koji postoji po pitanju otvaranja rudnika. Ali, čini mi se da vlasti to ne ide baš najbolje i jer imate veliko nezadovoljstvo običnih građana koji naprosto pružaju otpor ovom pitanju i kom je to neprihvatljivo”, kaže.

On ipak ne misli da bi tema iskopavanja litijuma mogla da doprinese ugrožavanju stabilnosti Vlade i eventualnom raspisivanju nekih novih prevremenih izbora.

Oni (vlast) imaju jednu stabilnu većinu i sve mehanizme da održe tu vlast do 2027. godine. A do izbora može da dođe samo ako oni procene da njima to ide u korist i da im to odgovara".

Novinar nedeljnika „Radar“ Milan Ćulibrk smatra da je "od 2012. godine do danas vrlo teško govoriti o različitim vladama i velikim uspesima", jer se zna "ko stoji iza svih tih vlada i ko je zaista rukovodio zemljom tokom tog perioda."

Po njegovom, mišljenju u ovom trenutku dva su projekta za koje veruje da će obeležiti rad aktuelne vlade. Prvi je Expo koji će Srbiju, smatra, koštati previše.

Navešću samo primer – nacionalni stadion se uveliko gradi, a još nije završena studija opravdanosti, da li je taj projekat trebalo uopšte praviti ili ga nije trebalo praviti. Kako su naši fudbaleri prošli na evropskom prvenstvu i kako su prazni svi ovi stadioni koji su u međuvremenu napravljeni – i u Leskovcu, i u Loznici. Osim kad je miting SNS-a oni su prazni, tako da se postavlja to pitanje opravdanosti tih stadiona“.

Drugi projekat, kako smatra Ćulibrk je rudarenje litijuma, za koji, po njegovim rečima, nije izvesno šta će se na kraju desiti sa njim. U Srbiju je, kako kaže, dolazio i sam kancelar Nemačke Olaf Šolc „da nas ubeđuje da je za nas dobar litijum“, iako Nemačka ima najmanje dve i po puta veće rezerve litijuma nego što ih ima Srbija.

Ako je dobro za nas, zašto nije dobro za Nemačku? Ili, ako postavimo pitanje malo drugačije – da li je možda dobro za Nemačku da sačeka da se pronađe tehnologija koja će moći da prerađuje litijum na način koji neće štetiti životnoj sredini i zdravlju ljudi. Ili, ono što se u poslednje vreme sve više priča – da bi možda za desetak-dvadeset godina litijum kao retka sirovina mogao da bude mnogo, mnogo važniji i značajniji za nuklearnu energiju. Što znači da bi Srbija svoje rezerve trebalo da ispuca sada, kad je cena litijuma pala ispod 12 hiljada dolara po toni, a jednog dana kad bude vredeo 100 hiljada dolara, tada će ga rudariti Nemačka i Olaf Šolc“, kaže Ćulibrk.

On primećuje i da ova vlada koristi svaki kratkoročni podatak da predstavi Srbiju kao ekonomski najuspešniju vladu u Evropi i svetu.

Tako da ovih dana Siniša Mali uporno ponavlja kako Srbija ima najveću stopu rasta bruto-domaćeg proizvoda u Evropi u prvom i drugom kvartalu, a zaboravio je da kaže da od 2012. godine naovamo, od kako je SNS na vlasti, da Srbija ima sporiji tempo rasta od većine uporedivih zemalja centralne i istočne Evrope, čak i od nekih zemalja Zapadnog Balkana“.

Sam premijer Vučević, juče je, dan pre obeležavanje 100 dana rada njegove vlade, u izjavi medijima istakao da su očuvanje mira i stabilnosti jedan od apsolutnih prioriteta.

Od koga ova vlada čuva mir?“, pita Ćulibrk i dodaje:

Ova vlada se ponaša kao onaj piroman koji raspaljuje požare i posle toga ona jedina se pojavljuje kao jedina koja te požare gasi. Da nema raspaljivanja – požara ne bi ni bilo. Dakle mi stalno pričamo o tome, ova vlada se stalno hvali da je uspale da sačuva mir. Od koga?“

Istovremeno, nastavlja sagovornik Glasa Amerike, iz dana u dan, u desetinama gradova Srbije svakoga dana su izlivi nezadovoljstva na hiljade građana koji pokazuju svoje neslaganje sa namerama vlade da ponovo reaktivira projekat „Jadar“ za koji nas je Brnabić pre izbora ubeđivala da je definitivno „stavljena tačka.“

Tako da ako je to stabilnost – ja nešto baš nisam siguran da je to ta stabilnost koju bi oni želeli“.

Kako još primećuje Ćulibrk, Kosovo više ni u najavama nije tema za nosioce vlasti u Srbiji i cilj ove vlade, kako smatra, je da se o Kosovu sve manje priča.

Mi sada vidimo da je tamo završeno sve što je imao da se završi. Tamo više nema ni jedne srpske institucije, tamo više ne važi dinar, tamo više ne može da se pređe ko kad hoće, ni jedan od zvaničnika mora da dobije suglasnost privremenih vlasti u Prištini da bi prešao „liniju razdvajanja“, a to je u stvari međunarodno priznata granica već postala. Ono što je najveći problem jeste da je od kako je obećano da neće biti nove „Oluje“, da je Kosovo napustili najmanje desetak hiljada Srba, a možda i mnogo više. Što se na kraju krajeva i vidi po broju upisane dece u srednje i osnovne škole u centralnoj Srbiji, a ta deca su rođena na severu Kosova“, zaključuje Milan Ćulibrk.

XS
SM
MD
LG