Linkovi

Izrael i Hezbolah vode kopnene borbe u Libanu


Dim na mestu izraelskih vazdušnih udara u južnoj Libanu, 2. oktorbra 2024. (Foto: AFP)
Dim na mestu izraelskih vazdušnih udara u južnoj Libanu, 2. oktorbra 2024. (Foto: AFP)

Bliski istok se dodatno približio regionalnom ratu od koga se dugo strahuje, dan pošto je Iran ispalio oko 200 balističkih raketa na Izrael, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao da će Teheran "platiti" za te napade.

Izraelski vojnici bore se sa ekstremistima Hezbolaha unutar Libana, nakon što je Izrael pokrenuo, kako navodi, "ograničene kopnene operacije" u toj zemlji. Izraelske snage takođe su izvršile nove vazdušne udare na ciljeve Hezbolaha u južnim predgrađima Bejruta.

Izrael je saopštio da je osam njegovih vojnika ubijeno u sukobima na jugu Libana, kada su izraelske snage ušle na teritoriju svog severnog suseda u vojnoj kampanji protiv militantne grupe Hezbolah, koju podržava Iran. To su najveće žrtve sa izraelske strane na frontu u Libanu u proteklih godinu dana sukoba sa Hezbolahom.

Libanska vojska navela je da su izraelske snage ušle oko 400 metara u libansku teritoriju u sredu, a onda se ubrzo povukle. To je bilo prvo zvanično priznanje Bejruta da su izraelske kopnene snage ušle na tle Libana. Prethodno je glavni portparol Hezbolaha, Mohamed Afif, rekao novinarima u Bejrutu da je Hezbolah "jutros vodio herojsku bitku" u južnim selima Odaiseh i Marun al-Rase protiv izraelskih vojnika koji su ušli u Liban.

Izraelski vojnici su u sredu izvršili vazdušne i kopnene napade na Kan Junis, grad na jugu Gaze, pri čemu je ubijena najmanje 51 osoba a ranjeno još 82, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi.

U Gazi je sahranjen 38-godišnji muškarac, jedina poznata žrtva iranskog raketnog napada na Izrael prethodnog dana. On je boravio u kompleksu palestinskih snaga bezbednosti na okupiranoj Zapadnoj obali kada je poginuo od šrapnela tokom iranskog napada u utorak. Izrael je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana u velikoj meri osujetila taj napad.

Zasedao Savet bezbednosti, Gutereš za Izrael "persona non grata"

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija održao je hitnu sednicu na zahtev Izraela i Francuske. Sjedinjene Države na sednici su uputile upozorenje Iranu: "Ne napadajte nas, niti Izrael", a generalni sekretar UN Antonio Gutereš izjavio je da se za samo sedam dana alarmantna situacija u Libanu pretvorila od "loše u mnogo, mnogo goru".

“Krajnje je vreme za hitan prekid vatre u Gazi", poručio je Gutereš. "Krajnje je vreme za prestanak neprijateljstava u Libanu", rekao je generalni sekretar i dodao da jedna eskalacija nasilja za drugom vodi stanovnike Bliskog istoka na ivicu provalije", i da to mora da prestane.

Šef izraelske diplomatije Izrael Kac zamerio je generalnom sekretaru Guterešu na saopštenju koje je dao posle iranskog raketnog napada i objavio da mu je zabranjeno da ulazi u Izrael. Kac je rekao da je Guterešu zabranjen ulazak zato što nije "nedvosmisleno" osudio iranski napad na Izrael.

Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin osudio je iranski napad u utorak kasno uveče, nazvavši ga "nečuvenim aktom agresije".

Ostin je pozvao Iran i njegove proksi grupe u regionu da "zaustave sve dalje napade".

"Nikada nećemo oklevati da zaštitimo naše snage i interese na Bliskom istoku i da podržimo odbranu Izraela i naših partnera u regionu", rekao je Ostin.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da su iranski vladari napravili "veliku grešku" izvodeći raketni napad velikih razmera na njegovu naciju i upozorio da će "platiti za to".

Izraelski i američki zvaničnici rekli su da je Iran ispalio oko 200 balističkih projektila na široke delove Izraela posle noći u utorak. Većinu su presrele izraelske snage uz pomoć ratnih brodova Sjedinjenih Država, glavnog saveznika Izraela. Napad je bio velika eskalacija jednogodišnjeg sukoba između Izraela i regionalnih saradnika Islamske republike.

Video snimci objavljeni na internetu pokazuju da su neke od iranskih raketa pogodile tlo u Izraelu, dok su druge pale u susedni Jordan. Trenutno nema izveštaja o izraelskim žrtvama u napadu.

Nekoliko sati ranije, iranski predsednik Masud Pezeškijan objavio je poruku na društveno mreži Eks u kojoj je rekao da je Iran dao "odlučan odgovor na agresiju cionističkog režima" – u pežorativno za Izrael.

"Ova akcija je bila u odbrani interesa i građana Irana. Neka Netanjahu zna da Iran nije zaraćena strana, ali se čvrsto suprotstavlja svakoj pretnji... Ne ulazite u sukob sa Iranom", napisao je Pezeškijan.

Izraelski spasioci istražuju mesto udara iranske rakete u zgradu škole, u centralnom Izraelu, 1. oktobra 2024.
Izraelski spasioci istražuju mesto udara iranske rakete u zgradu škole, u centralnom Izraelu, 1. oktobra 2024.

Američki predsednik Džo Bajden, govoreći u utorak na brifingu u Beloj kući, rekao je: "Po mom nalogu, vojska Sjedinjenih Država je aktivno podržavala odbranu Izraela. Još uvek procenjujemo uticaj, ali na osnovu onoga što sada znamo, izgleda da je napad poražen i da je bio neefikasan".

Bajden je rekao da je osujećivanje, kako je nazvao, iranskog "drskog" i očekivanog napada, svedočanstvo izraelskih i američkih vojnih sposobnosti i intenzivnog planiranja.

"Nemojte se zavaravati, SAD u potpunosti, potpuno, u potpunosti podržavaju Izrael", dodao je on.

Na brifingu sa novinarima, portparol američkog Pentagona general-major Pat Rajder rekao je da su dva američka razarača, USS Cole i USS Bulkeley, ispalila desetak presretača na nadolazeće iranske balističke rakete tokom napada.

"Svakako se nadamo da neće biti novog napada", rekao je Rajder. "Ali očigledno je da Iran održava sposobnost, a oni su upravo pokazali da su voljni da je iskoriste za direktan napad na Izrael. Tako da ćemo nastaviti da se blisko konsultujemo sa Izraelom o sledećim koracima".

Govoreći u Ujedinjenim nacijama, izraelski ambasador u svetskoj organizaciji Deni Danon rekao je da bi odgovor Izraela na iranski napad bio "bolan". Rekao je da će iranski narod razumeti da izraelski odgovor ne bi bio protiv njih, već protiv njihovih radikalnih islamističkih vladara.

Izraelska vojska je saopštila da je 10 miliona civila ugroženo od iranskih projektila, koji su aktivirali sirene širom severnog, centralnog i južnog Izraela. Otprilike sat vremena nakon početka raketnog udara, portparol izraelske vojske Danijel Hagari rekao je da je napad završen i da civili mogu da napuste svoja skloništa.

Iranska državna novinska agencija IRNA saopštila je da su najviše vojne snage Irana, Korpus garde islamske revolucije (IRGC), napale izraelske "bezbednosne i obaveštajne" mete u znak odmazde za julsko ubistvo palestinskog lidera Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu i nedavna izraelska ubistva visokih komandanata libanski Hezbolah i samog IRGC-a.

Izrael je prošlog petka ubio šefa Hezbolaha Hasana Nasralaha u napadu na komandni centar grupe koju SAD smatraju za terorističku, u južnom Bejrutu. U tom napadu je ubijen i brigadni general IRGC-a Abas Nilforušan. Izrael nije ni potvrdio, ni demantovao ubistvo Hanijea.

IRNA je saopštila da je raketni napad u utorak na Izrael, drugi takav napad sa iranske teritorije nakon vazdušnog napada u aprilu, odobrio iranski Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost, koji služi pod vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem.

Ranije u utorak, Hezbolah je ispalio rakete na severni i centralni Izrael, dan nakon što je Izrael započeo ono što je opisao kao "ograničeni, lokalizovani i ciljani" kopneni upad u južni Liban kako bi uništio terorističku infrastrukturu u blizini njegove severne granice.

Privremene snage Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) saopštile su u utorak da je bilo kakav izraelski kopneni upad u Liban "kršenje libanskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta".

"Pozivamo sve aktere da se povuku od ovakvih eskalacijskih akata, koji će samo dovesti do više nasilja i krvoprolića", saopštio je UNIFIL.

Specijalna koordinatorka Ujedinjenih nacija za Liban, Žanin Henis-Plashert, rekla je u saopštenju od utorka da nasilje "diže do opasnih visina".

"Ovaj ciklus nasilja se neće završiti dobro — ni za koga. Ostaje delić mogućnosti da diplomatija uspe. Sada je pitanje da li će to biti ugrabljeno ili protraćeno", rekla je ona.

Francuska i Nemačka uz Izrael, osuđuju Iran

Francuski predsednik Emanuel Makron ponovio je posvećenost Francuske zaštiti Izraela i rekao da je Pariz "mobilisao svoje vojne resurse na Bliskom istoku kako bi se suprotstavio iranskoj pretnji", navodi se u saopštenju francuskog predsedništva u sredu, javlja AP.

Makron je "najoštrije" osudio iranski napad na Izrael i pozvao sve zemlje uključene u "opasnu eskalaciju tenzija" na Bliskom istoku "da pokažu najveću uzdržanost". On je ponovio zahtev Francuske da "Hezbolah prekine svoje terorističke akcije protiv Izraela i njegovog stanovništva", navodi se u saopštenju.

Francuski predsednik je takođe pozvao Izrael "da okonča svoje vojne operacije (u Libanu) što je pre moguće" jer je "već previše civilnih žrtava", rekavši da se nada da će "suverenitet i teritorijalni integritet" Libana biti obnovljen nakon izraelskih vojnih operacija "u skladu sa rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kojom je okončan rat Izraela i Hezbolaha 2006. godine".

Nemački kancelar Olaf Šolc poziva Iran i Hezbolah da zaustave svoje napade na Izrael i kaže da Teheran rizikuje širi regionalni požar.

Šolc je u sredu izdao saopštenje u kojem oštro osuđuje iranski raketni napad na Izrael prethodne večeri. Rekao je da "tim Iran rizikuje da zapali ceo region — to se mora sprečiti pod svim okolnostima. Hezbolah i Iran moraju odmah da prekinu svoje napade na Izrael".

Kancelar je dodala da će Nemačka nastaviti da se zalaže za prekid vatre između Izraela i militantne grupe Hezbolah, za koji je rekao da mora da dovede do potpunog sprovođenja rezolucije Saveta bezbednosti UN koja poziva Hezbolah da se povuče iz oblasti blizu izraelske granice.

Gotovo godinu dana dugih napada preko izraelsko-libanske granice primorali su desetine hiljada ljudi sa obe strane da napuste svoje domove.

Libanski premijer Nadžib Mikati je na sastanku u utorak sa UN i libanskim zvaničnicima rekao da se njegova zemlja suočava sa "jednom od najkritičnijih trenutaka u svojoj istoriji".

Dopisnica Glasa Amerike iz Pentagona Karla Beb, dopisnica iz UN-a Margaret Bešir i dopisnica iz Bele kuće Anita Pauel doprinele su pisanju ovog izveštaja.
XS
SM
MD
LG