Linkovi

UN usvojile palestinsku rezoluciju o povlačenju izraelskih trupa, Blinken u Kairu


Američki državni sekretar Entoni Blinken na konferenciji za novinare sa egipatskim šefom diplomatije Badrom Abdelatijem u Kairu (Foto: Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)
Američki državni sekretar Entoni Blinken na konferenciji za novinare sa egipatskim šefom diplomatije Badrom Abdelatijem u Kairu (Foto: Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)

Američki državni sekretar Entoni Blinken u sredu je izrazio nezadovoljstvo zbog eskalacije napetosti na Bliskom istoku koja, kako je naveo, preti da poremeti napore da Izrael i Hamas postignu dogovor o primirju u Gazi.

Blinken je tokom posete Egipu rekao da SAD i dalje prikupljaju informacije o eksplozijama pejdžera u utorak u Libanu, koje se povezuju sa Izraelom. U incidentu je poginulo najmanje 12 osoba, među kojima je i dvoje dece.

SAD i međunarodni partneri, među kojima je Egipat, pokušavaju da ispregovaraju primirje u gotovo jednogodišnjem ratu Izraela i Hamasa u Gazi i da istovremeno umanje tenzije u trenutku kada izraelski lideri prete da će pojačati vojnu akciju protiv Hezbolaha u Libanu.

"Uvek kada SAD i drugi međunarodni posrednici veruju da postoji napredak u dogovoru o primirju u ratu Izraela i Hamasa u Gazi, vidimo događaj koji otežava taj proces i može da ga poremeti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Kairu, u odgovoru na pitanje o eksplozijama u Libanu.

Pomenuo je ubistvo šest talaca ranije ovog meseca, koje je Hamas držao u Gazi od napada na Izrael 7. oktobra. Naglasio je da su, u trenutku kada su stigle vesti da je Hamas ubio taoce, pregovarači postizali napredak o detaljima dogovora prema kojem bi taoci bili oslobođeni u zamenu za palestinske zatvorenike u Izraelu.

Blinken je rekao da širenje konflikta nije u ničijem interesu.

"Ključno je da se sve strane uzdrže od akcija koje bi mogle da eskaliraju konflikt", rekao je Blinken. Nije rekao ko je prema mišljenju SAD odgovoran za incident u Libanu.

Poručio je da je usredsređen na postizanju sporazuma o primirju i dodao da su sve strane pristale na 15 od 18 odredbi.

Višemesečni razgovori sa američkim, egipatskim i katarskim zvaničnicima koji posreduju tek treba da dovedu do dogovora koji bi odgovarao i Izraelu, i Hamasu. Pregovori su se fokusirali na nacrt koji uključuje zaustavljanje borbi i oslobađanje talaca koje i dalje drže militanti Hamasa u Gazi.

SAD nisu saopštile kada bi revidirani predlog mogao da bude predstavljen, iako su zvaničnici nagovestili da će se to desiti uskoro.

Portparol Stejt departmenta Metju Miler rekao je novinarima u ponedeljak: "Nastavljamo da sarađujemo sa našim partnerima u regionu, posebno sa Egiptom i Katarom, po pitanju toga šta će taj predlog sadržati i da se postaramo ili pokušavamo da vidimo da to bude predlog koji može da dobije pristanak strana u konačnom sporazumu".

Prihvatanje prekida vatre moglo bi biti otežano nizom smrtonosnih eksplozija pejdžera koje su koristili pripadnici militantne grupe Hezbolah u Libanu.

Eksplozije su usledile nekoliko sati nakon što je Izrael najavio proširenje svog rata protiv Hamasa, sa ciljem da se stanovnicima severnog Izraela omogući povratak u domove koje su evakuisali zbog sukoba između izraelskih trupa i Hezbolaha duž granice između Izraela i Libana.

Hezbolah, saveznik Hamasa, započeo je skoro svakodnevne napade ubrzo nakon što je počeo rat u Gazi, primoravajući desetine hiljada ljudi da napuste svoje domove. Hezbolah, koji kao i Hamas uživa podršku Irana, sapštio je je da bi zaustavio napade ako bi postojao sporazum o prekidu vatre za Gazu. Hezbolah je grupa koju su za terorističku proglasile SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, EU i druge zapadne zemalje.

UN usvojla palestinsku rezoluciju

Generalna skupština Ujedinjenih nacija snažno je podržala neobavezujuću palestinsku rezoluciju u sredu koja zahteva da Izrael okonča svoje „nezakonito prisustvo“ u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali u roku od godinu dana.

Za rezoluciju su glasalo 124 članice, 14 je bilo protiv, a 43 uzdržane. Srbija je bila među uzdržanim zemljama, dok je Crna Gora glasala za rezoluciju.

Ambasador Izraela u UN-u Deni Danon nazvao je to „sramnom odlukom koja podržava diplomatski terorizam palestinskih vlasti“. „Umesto da obeleži godišnjicu masakra 7. oktobra osudom Hamasa i pozivanjem na oslobađanje 101 preostalog taoca, Generalna skupština nastavlja da pleše na taktove palestinskih vlasti, koje podržavaju ubice Hamasa“, rekao je Danon.

Rezolucija, koja takođe zahteva povlačenje svih izraelskih snaga i evakuaciju jevrejskih doseljenika sa okupiranih palestinskih teritorija „bez odlaganja“, nije pravno obavezujuća, ali stepen njene podrške odražava svetsko mišljenje. U Generalnoj skupštini nema veta, za razliku od 15-članog Saveta bezbednosti.

Rezolucija poziva Izrael da plati reparacije Palestincima za štetu prouzrokovanu okupacijom i poziva zemlje da preduzmu korake da spreče trgovinu ili ulaganja koja održavaju izraelsko prisustvo na teritorijama.

Rijad Mansur, palestinski ambasador u UN, naglasio je da bilo koja zemlja koja misli da će palestinski narod „prihvatiti ropstvo“ ili koja tvrdi da je mir moguć bez pravednog rešenja izraelsko-palestinskog sukoba „nije realna“.

Rešenje ostaje nezavisna palestinska država zasnovana na granicama iz 1967, sa istočnim Jerusalimom kao prestonicom, koja živi rame uz rame u miru sa Izraelom, rekao je on.

U Šestodnevnom ratu 1967, Izrael je porazio vojni savez pet arapskih zemalja - Egipta, Libana, Sirije, Jordana i Iraka.

Sjedinjene Države su takođe pozvale zemlje da glasaju protiv te mere.

"Ova rezolucija danas ne nudi nikakav put napred ili nadu", rekla je skupštini ambasadorka Linda Tomas-Grinfild. "Njeno usvajanje neće spasiti palestinske živote, vratiti taoce kućama, okončati izraelska naselja ili ponovo pokrenuti mirovni proces".

Rezolucija takođe ne priznaje da je „Hamas teroristička organizacija“ koja kontroliše Gazu i da Izrael ima pravo da se brani, dodala je ona.

Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, ali imaju političku težinu.

Hamas je pokrenuo sukob napadom na južni Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i oteto 250 talaca. U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 41.200 Palestinaca, prema podacima Hamasovog zdravstvenih vlasti koje ne prave razliku između civila i boraca.

Šefica Biroa Glasa Amerike u Stejt dipartmentu Najki Čing, dopisnica iz UN Margaret Bešir, Kim Lejvic dale su svoj doprinos pisanju ovog izveštaja.
XS
SM
MD
LG