Linkovi

Tramp preti povlačenjem iz debate sa Haris, njen tim izneo novi zahtev


Kombinacija fotografija Kamale Haris i Donalda Trampa, arhiva (AFP)
Kombinacija fotografija Kamale Haris i Donalda Trampa, arhiva (AFP)

Kampanje Donalda Trampa i Kamale Haris sukobile su se vezi sa predstojećom debatom predsedničkih kandidata koja bi trebalo da se desi u septembru na televiziji ABC. Naime, tim demokrata je tražio da mikrofoni kandidata ostanu uključeni sve vreme debate, dok republikanski kandidat preti da će se povući iz debate i kaže da je televizija ABC pristrasna - iako je ranije pristao da tamo učestvuje u duelu.

"Zašto bih vodio debatu protiv Kamale Haris na toj televiziji?", napisao je Tramp na društvenim mrežama, uz sugestije o "pristrasnosti" mreže ABC.

Portparol kampanje Kamale Haris, Brajan Felon, rekao je da je njihov zahtev da mikforoni kandidata tokom debate budu uključeni sve vreme, a ne da im se isključuju kada im istekne vreme za izlaganje, kao što je to bio slučaj u prvoj debati, prenosi Rojters. Takozvani "vrući mikrofoni" mogu da pomognu ili naškode političkim kandidatima, jer hvataju sve što kažu, pa i ono što nije namenjeno javnosti.

"Potpredsednica je spremna da se nosi sa Trampovim stalnim lažima i prekidanjima u realnom vremenu. Tramp bi trebalo da prestane da se krije iza dugmeta za isključivanje mikrofona“, naveo je Falon u saopštenju.

Viši savetnik Trampove kampanje Džejson Miler rekao je da su se već saglasili sa istim uslovima kao u junskoj debati na CNN-u, u kojoj su mikrofoni bili isključivani i dodao da su "već rekli da nema promene dogovorenih pravila".

Međutim, Tramp je kasnije rekao da bi više voleo da mu mikrofon bude uključen i da mu se nije dopalo što je prošli put bio isključen. Kaže i da se nije mnogo pripremao za sučeljavanje sa novom rivalkom.

"Meni je svejedno. Radije bih, verovatno, da mikrofon bio uključen. Ali, dogovor je bio da će biti isto kao i prošli put", rekao je Tramp.

Predstavnici televizije ABC nisu odmah odgovorili na upit za komentar.

Fokus kampanje na ključnim državama

Rezultat predsedničkih izbora u SAD najverovatnije zavisi od ishoda glasanja u sedam odlučujućih država, što znači da kandidati provode tamo više vremena i da daju više novca za kampanju.

Republikanski kandidat Donald Tramp će se u ponedeljak obratiti članovima Udruženja nacionalne garde SAD u Detroitu. To će biti njegova sedma poseta državi Mičigen, koju je dobio 2016. godine, ali je izgubio 2020.

Trampov kandidat za potpredsednika Džej Di Vens, senator iz Ohaja, takođe će biti na mitingu u Mičigenu, u malom mestu Big Rapids.

Republikanski predsednički kandidat će u četvrtak ponovo doći u tu državu - u fabriku čelika u Potervilu, gde planira da govori o američkoj ekonomiji, cenama i inflaciji. Potom ide u Viskonsin gde će razgovarati sa biračima na otvorenom događaju u mestu La Kros. U petak će Tramp održati miting u Pensilvaniji, a potom se uputiti u Vašington na razgovor sa konzervativnom grupom Mame za slobodu.

Kamala Haris i njen kandidat za potpredsednika Tim Volz putovaće autobusom kroz nekoliko gradova u državi Džordžiji, a kulminacija će biti u četvrtak na mitingu u Savani.

Bajden je dobio Džordžiju 2020. i to je bio prvi put od 1992. da su demokrate dobile tu državu. To će biti sedmi put da je Kamala Haris u Džordžiji, i drugi put u Savani.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je Haris u tesnom vođstvu u odnosu na Trampa na nacionalnom nivou od 2 do 3 odsto, a posle Demokratske nacionalne konvencije mogao bi dodatno da joj skoči rejting.

Države u kojima će Haris i Tramp ove nedelje biti u kampanji, zajedno sa Severnom Karolinom, Arizonom i Nevadom, su od ključne važnosti. Rano glasanje u nekim od najvažnijih država počinje već u drugoj polovini septembra.

Sedam država odlučuje američke izbore, jer pobeda ne zavisi od ukupnog broja glasova na nivou celih SAD.

Izbori su zapravo takmičenje dvoje kandidata u svih 50 država, a elektori pobedničkog tima (osim u dve savezne države) svoj glas potom daju u Elektorskom koledžu, koji bira predsednika. Glasovi Elektorskog koledža su zasnovani na broju stanovnika, što znači da najnaseljenije države daju najviše elektora.

U kolebljivim, ključnim državama, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je trka tesna i neizvesna. Ankete Vašington posta ukazuju da Haris ima malu prednost u Viskonsinu, Mičigenu, Pensilvaniji, dok Tramp vodi u ostatku ključnih država.

Tramp je izgubio izbore po broju glasova na nacionalnom nivou 2016. godine, ali ih je dobio zahvaljujući Elektorskom koledžu.

Kampanja Kamale Haris je saopštila da je sakupila 540 miliona dolara od kojih će većina biti potrošena na marketing u ključnim državama. Tramp je takođe sakupio velika sredstva u kampanji, ali manje od Haris - oko 327 miliona dolara.

XS
SM
MD
LG