Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je, odgovarajući na pitanja poslanika opozicije o odluci Hrvatske da trojicu crnogorskih političara proglasi nepoželjnima, da "može nam biti manje ili više pravo, ali odluke nezavisnih država se moraju poštovati”.
“Poštujući suvernitet Republike Hrvatske neću sebi dati za pravo da iste komentarišem. Bez obzira na stavove hrvatskih vlasti po ovom ili drugim pitanjima, Crna Gora uvijek ostati pouzdan susjed i lojalan saveznik sa iskrenom željom da u bliskoj budućnosti dijeli evropsku zbilju sa svojim najbližim susjedom”, naveo je crnogorski premijer.
Odgovarajući na pitanja opozicije da li će predložiti razrešenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, koje je Hrvatska 25. jula zajedno sa poslanikom Milanom Kneževićem proglasila nepoželjnima zbog "sistemskog djelovanja na na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom", Spajić je rekao da o “predlozima za razrešenje nije ni razmišljao”.
“O predlozima za razrješenje nijesam ni razmišljao. Pred ovom parlamentarnom većinom stoji mnogo izazova koji će se savladavati u interesu građanki i građana Crne Gore a koji će, u svakom trenutku, biti usmjereni na evropsku integraciju i bolji životni standard. Onda i ako bilo koji činilac u dijelu svojih nadležnosti ne bude doprinosio ovim ciljevima, ne samo da možemo govoriti o razrješenjima nego i o samim izborima. Ipak, siguran sam da do toga neće skoro doći, a da će do tada Crna Gora biti najmanje pred samim vratima Evropske unije”, naveo je Spajić u odgovoru poslaniku DPS-a Nikoli Rakočeviću.
Kada je posrijedi eventualno razrješenje potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, Spajić kaže da “za sada, nemam ni najmanju naznaku da potpredsjednik Vlade predstavlja bilo kakvu vrstu formalne prepreke evropskoj perspektivi Crne Gore”.
“U kontekstu proglašenja potpredsjednika Vlade personom non grata od strane Republike Hrvatske, Crna Gora ovu, kao i sve druge odluke države Hrvatske mora poštovati. Ipak, za sada, nemam ni najmanju naznaku da potpredsjednik Vlade predstavlja bilo kakvu vrstu formalne prepreke evropskoj perspektivi Crne Gore. Isto tako, siguran sam da bi u suprotnom i sam našao adekvatnu mjeru odgovornosti. Ono što kao predsjednik Vlade mogu da saopštim, to je da u kontekstu ispunjavanja obaveza iz evropske agende, a koje se odnose na resore kojima rukovodi potpredsjednik Bečić, Crna Gora bilježi veoma dobre rezultate što govori u prilog njegovoj posvećenosti evropskoj budućnosti Crne Gore. Stoga, neću predložiti razrješenje potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića jer kao što sam kazao rezultati rada resora su brojni", rekao je Spajić.
Na pitanje poslanika Rakočevića, da li misli da njegova koalicija u Skupštini i Vlada koja, kako je naveo Rakočević, “u svom sastavu ima članove koji se nalaze na listi nepoželjnih osoba u Hrvatskoj, mogu uvesti zemlju u EU”, premijer Spajić je kazao “da ne samo da misli da koalicija koju predvodi može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, već je u to sasvim siguran”.
“Parlamentarna većina je i prije rekonstrukcije Vlade uspjela da proces evropske integracije pokrene iz višegodišnjeg zaostajanja. Sada me pitate da li u ovom sazivu parlamentarne većine koja je odnedavno ojačana predstavnicima Bošnjačke stranke mislim da možemo uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Apsolutno! Nikada nijesam bio sigurniji u to”, naveo je Spajić u odgovoru poslaniku Rakočeviću.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman kazao je, komentarišući odluku Hrvatske da političare Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića proglasi nepoželjnima da je "naša suverena procjena odlučiti o tome koga proglasiti nepoželjnim" dodajući da su "upravo ove osobe svojim sistemskim radom i aktivnostima vodili do pogoršanja i do situacije kada su odnosi dije države narušeni".
Potez Hrvatske uslijedio je nakon što je crnogorski parlament prošlog mjeseca, tijesnom većinom PES-a Milojka Spajića. Bečićevih Demokrata te poslanika Mandićeve i Kneževićeve partije, izglasao Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahauu I Mauthauzenu.
Zvanični Zagreb je to ocijenio “neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije”.
