Ukrajinski parlament u četvrtak je potvrdio imenovanje novog ministra spoljnih poslova, saopštila su dva poslanika, dok predsjednik Vladimir Zelenski nastavlja da mijenja sastav svog kabineta, a rat sa Rusijom moguće ulazi u ključnu fazu.
Novi šef diplomatije je Andrij Sibiga, bivši ambasador u Turskoj. Na tom položaju će zamijeniti Dmitra Kulebu, jednog od najprepoznatljivijih ukrajinskih zvaničnika na međunarodnoj sceni, koji je od početka invazije direktno upućivao apele zapadnim zemljama da podrže Ukrajinu.
Sibiga (49) je bio Kulebin zamjenik od aprila. Zelenski želi da zamijeni više od 10 najviših zvaničnika, u najvećoj rekonstrukciji vlade od početka ruske invazije 24. februara 2022. godine. Za te izmjene je potrebno odobreljnje parlamenta.
Zelenski je u srijedu rekao da je Ukrajini potrebna "nova energija". Rat, koji traje više od 900 dana, ulazi u moguće ključan period.
Na ratištu, Ukrajina čeka da vidi da li će joj se isplatiti odluka da napadne ruski pogranični region Kursk. U međuvremenu, ruske snage potiskuju ukrajinske vojnike iz istočne Ukrajine, dok ukrajinski civili stradaju u ruskim smrtonosnim vazdušnim napadima.
U četvrtak je porastao broj žrtava ruskog raketnog napada na vojnu školu u Poltavi, na 55 poginulih i 328 ranjenih, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova. U toku je spasilačka operacija.
Pod novom administracijom se ne očekuju neke velike promjene dosadašnje politike. Petogodišnji mandat Zelenskog istekao je u maju, ali je ostao na vlasti pod odredbama Zakona o ratnom stanju. Njegov ostanak na predsjedničkoj funkciji uglavnom niko ne osporava.
Novi ministar spoljnih poslova Sibiga preuzeo je taj položaj dok Kijev pokušava da spriječi da ratni zamor utiče na zapadnu pomoć. Ukrajinski zvaničnici će takođe morati da prate rezultat američkih izbora u novembru, koji bi mogli da dovedu do važne promjene politike prema Ukrajini.
Ukrajini su, u ratu sa Rusijom, trenutno najpotrebniji zapadni protivvazdušni sistemi, kao i dozvola zapadnih partnera da njihovo oružje može da koristi da gađa mete na ruskom tlu. Pojedini zapadni lideri oklijevaju da na to pristanu, zato što strahuju od eskalacija koja bi mogla da ih uvuče u rat.
