Podijeljeni američki Vrhovni sud presudio je u petak da je administracija predsjednika Džoa Bajdena prekoračila ovlašćenja kada je pokušala da poništi studentske kredite milionima Amerikanaca.
Konzervativne sudije, koje čine većinu, su u odluci - koju je podržalo šest sudija, dok je troje bilo protiv - u suštini ukinule plan od 400 milijarde dolara, koji je Bajden najavio prošle godine. To znači da će oni koji su uzeli studentske kredite morati ponovo da počnu da plaćaju rate od jeseni.
Bajden je u saopštenju naveo da je odluka Vrhovnog suda pogrešna i razočaravajuća, i da će uraditi sve što može da pronađe drugi način da pomogne "srednjoj klasi" kada je riječ o kreditima.
"Današnja odluka je zatvorila jedan put. Sada ćemo da idemo drugim. Nikada neću prestati da se borim za vas. Upotrijebićemo sva sredstva na raspolaganju da vam pomognemo sa studentskim dugovima - i da ostvarite svoje snove", rekao je Bajden u Bijeloj kući i najavio niz koraka koje će njegova administracija preduzeti, dok je istovremeno kritikovao republikance koji su se protivili poništavanju studentskih kredita.
Stav većine u sudu je da je administraciji bila potrebna podrška Kongresa za tako skup program i da ne važi argument da je Bajden imao ovlašćenja da poništi kredite pod dvostranačkim zakonom o studentskim kreditima iz 2003. godine (HEROES Act).
"Šest država je podnijelo tužbu, tvrdeći da zakon ne daje ovlašćenja za plan o ukidanju kredita. Mi smo s tim saglasni", napisao je glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts.
Sutkinja Elena Kejgan napisala je u suprostavljenom mišljenju, koje je podržalo još dvoje liberalnih sudija, da većina u sudu "poništava zajedničku procjenu zakonodavne i izvršne grane vlasti" i da su posljedice da neće biti oproštaja dugova za 43 miliona Amerikanaca.
Očekuje se da će se rate za kredit nastaviti da se plaćaju u oktobru, najavljeno je iz Sekretarijata za obrazovanje. Otplaćivanje kredita bilo je zaustavljeno od početka pandemije koronavirusa prije više od tri godine.
Bajdenov program predviđao je poništavanje studentskih kredita u iznosu od 10.000 dolara za one koji zarađuju manje od 125.000 dolara godišnje ili domaćinstva sa prihodima manjim od 250.000 dolara. Za građane kojiima je u okviru jednog programa bila potrebna još veća finansijska pomoć, bilo je planirano poništavanje dodatnih 10.000 dolara duga.
Za poništavanje duga prijavilo se 26 miliona ljudi, a 43 miliona bi ispunjavalo uslove, saopšteno je prethodno iz administracije. Troškovi plana bili su 400 milijarde dolara tokom 30 godina.
Udarac LGBTQ pravima
Vrhovni sud je u petak takođe presudio da ustavno pravo na slobodu govora dozvoljava nekim firmama da odbiju da pruže usluge za istopolna vjenčanja.
Kozervativna većina, šest naprema tri, presudila je tako u korist jedne veb dizajnerke koja se pozvala na svoju hrišćansku vjeru kada je pokušala da ospori zakon protiv diskriminacije u Koloradu.
Sudije su poništile presudu nižeg suda koji je odbacio zahtjev preduzetnice iz okoline Denvera Lori Smit da bude izuzeta iz zakona koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i drugih faktora.
Njena firma " 303 Creative" dizajnira vebsajtove, a spor je bio usredsređen na zaštitu slobode govora garantovane prvim amandmanom američkog Ustava.
"Prema prvom amandmanu, Sjedinjene Države su zamišljene kao bogato i kompleksno mjesto u kojem su svi slobodni da razmišljaju i govore po volji, a ne kako to vlada zahtijeva", napisao je u mišljenju većine konzervativni sudija Nil Gorsač.
Troje liberalnih sudija bilo je protiv odluke konzervativne većine. Sutkinja Sonja Sotomajor napisala je da je sud "prvi put u istoriji, biznisu otvorenom za javnost dao ustavno pravo da odbije da pruži uslugu pripadnicima zaštićene klase".
Predsjednik Džo Bajden izrazio je razočarenje odlukom Vrhovnog suda navodeći da je "duboko zabrinut" da bi mogla da dovede do još veče diskriminacije protiv LGBTQI+ zajednice.
"Današnja odluka slabi zakone koji su dugo na snazi, a koji štite sve Amerikance od diskriminacije na javnim mjestima - uključujući građane koji nisu bijelci, osobe sa invaliditetima, vjernike i žene", naveo je Bajden u saopštenju.
Smit je evangelista koja kaže da vjeruje da brak mogu sklopiti samo muškarac i žena. Uanprijed je tužila komisiju Kolorada za građanska prava i druge državne zvaničnike 2016. godine, ističući da se plašila da će biti kažnjena zato što odbija da pruža usluge za istopolna vjenčanja.
Liberalne sudije su tokom argumenata u decembru navodile da bi presuda u korist Smit mogla da omogući biznisima da diskriminišu. Smit i njeni advokati tvrdili su da ona ne diskriminiše nikoga, već da se protivi porukama suprostavljenim njenoj hrišćanskoj vjeri.
Državne vlasti, grupe za zaštitu ljudskih prava i brojni akademici upozorili su na posljedice presude u korist Smit, navodeći da će to omogućiti diskriminaciju ne samo na osnovu vjerskih uvjerenja vlasnika biznisa, već potencijalno njihovih rasističkih, šovinističkih i anti-vjerskih stavova.
Sud je i u prošlosti podržavao vjerska prava i slučajeve povezane sa slobodom govora. Međutim, sudije su podržale LGBTQ prava u odluci iz 2015. godine kojom su legalizovani istopolni brakovi širm zemlje, i u odluci iz 2020. godine da federalni zakon koji zabranjuje diskriminaciju na radnom mjestu, štiti transrodne osobe i pripadnike LGBTQ zajednice.
