Bivši predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp ove nedelje je napravio još jedan veliki korak ka osvajanju treće predsjedničke nominacije republikanaca.
Poslije rekordnog broja glasova na kokusima u Ajovi prošle nedelje, Tramp je u utorak lako pobijedio i u Nju Hempširu. U pobjedničkom govoru, kritikovao je jedinu protivkandidatkinju, bivšu ambasadorku SAD u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli koja – uprkos malim šansama da osvoji nominaciju - odbija da se povuče iz trke.
"Obratila se i ja sam rekao. Drži govor kao da je pobijedila. Nije pobijedila, izgubila je”, poručio je Tramp svojim pristalicama.
U Nju Hempširu je, u trci za predsjedničku nominaciju demokrata, trijumfovao i aktuelni predsjednik Džo Bajden, iako nije bio na glasačkom listiću.
Your browser doesn’t support HTML5
Početak izborne trke u Americi
Bajden se nije registrovao zato što je Nju Hempšir odbio zahtjev stranačkih organa da Južnoj Karolini prepusti tradicionalnu poziciju države u kojoj se održavaju prvi stranački izbori demokrata.
Biračima je međutim bilo dozvoljeno da dopišu ime aktuelnog predsjednika, koji je za vrijeme izbornog dana na skupu u Virdžniji branio pravo na abortus – pitanje za koje se demokrate nadaju da će im ponovo pomoći da pobijede na izborima u novembru.
„Nema greške. Donald Tramp je najodgovorniji što je oduzeta ta sloboda u Americi“, rekao je Bajden.
Poslije Nju Hempšira i Ajove, narednih mjeseci će se o predsjedničkim kandidatima dvije stranke izjašnjavati birači i u ostalim američkim državama i teritorijama prije nego što njihove nominacije budu potvrđene na stranačkim konvencijama u julu i avgustu.
Ne propustite: Pozne godine, sudski procesi... šta ako Bajden ili Tramp ispadnu iz trke?Iako je izborni proces tek počeo, već postoji osjećaj neminovnosti da će kandidati, ako ne bude nekih velikih potresa u trci, biti upravo Bajden i Tramp. Time će biti ponovljena predsjednička trka iz 2020. godine što – barem sudeći prema anketama – većina birača ne podržava.
Građani, s kojima je Glas Amerike razgovarao, voljeli bi da vide mlađu generaciju lidera.
„Mislim da su obojica prestara za taj položaj. Vrijeme je da se vlast preda narednoj generaciji, ali ni jedna stranka nije predstavila mlađeg kandidata dovoljno poznatog da osvoji nominaciju“, kaže Art Reznik iz Virdžinije.
I Dženet Burt, takođe iz Virdžinije, voljela bi da demokrate imaju mlađeg kandidata, ali podržava Bajdena.
"Mislim da je Džo Bajden vitalan, brilijantan i da obavlja dobar posao. Ipak bih voljela da mlađi ljudi postaju dio sistema, a ne da ih gaze", ističe Burt.
„Veoma je teško sa ta dva ista kandidata. Bilo bi lijepo kada bi imali druge... Neko ko je profesionalac i može da se obraća mlađoj, narednoj generaciji“, kaže Nensi Linden iz Džordžije.
Većina birača Republikanske stranke ipak nema problem sa tim da Tramp bude predsjednički kandidat, uprkos brojnim pravnim problemima s kojima se on suočava, ocjenjuje za Glas Amerike Kajl Kondik, analitičar američkih kampanja i izbora. Kondik je izvršni direktor Sabatove kristalne kugle, nestranačke organizacije za predviđanje izbora pri Centru za politiku Univerziteta Virdžinije.
„Tramp je uradio prilično dobar posao da ubijedi značajan broj birača da su njegovi problemi isfabrikovani, da ga druga strana previše agresivno goni, da predstavi sebe kao žrtvu. Dobar broj birača na republikanskim stranačkim izborima izgleda da u to vjeruje, i ne ulaze u to koliko su veliki Trampovi pravni problemi i koliko su opravdane optužnice protiv njega... I njegovi protivnici nisu uradili naročito dobar posao da napadnu Trampa", kaže Kondik.
Na demokratskoj strani, Bajden nema ozbiljnog protivkandidata iako mu pada popularnost među demokratskim biračima, koji su zabrinuti zbog njegovih godina ali i nezadovoljni podrškom koju pruža Izraelu u ratu protiv Hamasa.
„Bilo je mnogo negodovanja, čak i među demokratama, da Bajden možda treba da mjesto ustupi mlađem kandidatu. Međutim, prema mom sistemu, demokrate imaju daleko najveću šansu da pobijede sa Bajdenovom kandidaturom“, kaže Alen Lihtmen, američki istoričar i profesor na Američkom univerzitetu u Vašingtonu.
Lihtmen je poznat po tome što je tačno predvidio ishod svih predsjedničkih izbora od 1984. godine – zahvaljujući svom sistemu od 13 kategorija. Za sada prognozira samo veoma intenzivnu predizbornu kampanju.
„Obje stranačke baze vjeruju da bi kandidat suprotne strane bio katastrofalan za budućnost zemlje. Bajden i njegovi saveznici već su rekli da se glasa o demokratiji. I da ovo nije samo pitanje izbora između republikanaca i demokrata. A Tramp je poručio da je potrebno da se očisti močvara, da se iskorijeni takozvana duboka država i da je on jedina osoba koja to može da uradi“, podsjeća Lihtmen.
Kondik takođe predviđa negativnu trku što je, prema njegovom mišljenju, često slučaj sa američkim političkim kampanjama.
Nepopularni kandidati i pravni problemi
Iako se u izbornoj trci očekuju isti kandidati kao i 2020, Bajden ovog puta nastupa sa pozicije predsjednika. Popularnost mu je međutim manja nego prije četiri godine, dok je Trampova vjerovatno ista kao što je bila, ili je gora, kaže Kajl Kondik.
„To znači da će značajan dio biračkog tijela imati negativan stav o obojici. To bi bilo slično trci između Trampa i Hilari Klinton 2016. godine. To je takođe bila i godina kada je bilo više glasova za trećeg kandidata, nego što je obično slučaj – oko 6 odsto biračkog tijela. Opcija da se glasa za nekog trećeg kandidata postoji i ove godine. Pretpostavljam da će, u najmanju ruku, tih glasova biti više nego 2020. što je bilo oko 2 odsto“.
Prema trenutnim anketama, učešće trećeg kandidata - u ovom slučaju člana čuvene političke dinastije Roberta F. Kenedija mlađeg - bi moglo da odvuče malo više glasova Bajdenu nego Trampu, kaže Kondik.
Lihtmen smatra da bi na izbornu trku moglo da utiče i to što je Tramp optužen za 91. krivično djelo – od pokušaja da prekroji izbornu volju građana do nelegalnog zadržavanja povjerljivih dokumenata i isplata porno glumici. Bivši predsjednik negira sve optužbe i tvrdi da je žrtva političkog progona.
“Nikada nismo vidjeli tako nešto. Ni jedan kandidat vodeće stranke nikada nije bio pod optužnicom dok je vodio kampanju za predsjednika. Ako Tramp bude osuđen, to bi moglo da potrese sve", ocjenjuje američki istoričar i ukazuje na statistiku posle kokusa u Ajovi.
"31 odsto ispitanika u izlaznoj anketi navelo je da Tramp ne bi mogao da bude predsjednik ako bi bio osuđen za krivično djelo. Ovdje je riječ o republikancima koji su izašli na kokuse na temperaturama ispod nule. On ne može da priušti da izgubi oko 30 odsto tvrdokornih republikanaca i da se nada da će pobijediti na opštim izborima”.
Kajl Kondik upozorava na opasnu situaciju u kojoj jedan predsjednički kandidat ima opciju "ili da pobijedi ili potencijalno idu u zatvor" i naglašava da je to loše i za zemlju. Međutim, napominje i da razloga za brigu imaju i demokrate:
“Demokrate brinu da bi Bajden mogao da izgubi i trebalo bi da brinu zato što je Bajden u opasnoj situaciji zbog niza različitih razloga, uključujući i veoma nisku popularnost. Međutim, to ne znači da je garantovani gubitnik”.
Prednost Trampa u anketama
Analitičari očekuju još jednu neizvjesnu trku za američkog predsjednika. U anketama na nacionalnom nivou, Tramp trenutno vodi. Prema poslednjem istraživanju agencije Rojters i Ipsosa, bivši predsjednik ima prednost od 6 odsto.
“Ankete obično nisu toliko pouzdane ovako daleko od izbora…U eri smo veoma tijesnih, kompetitivnih američkih predsjedničkih izbora. Tako da bi se moralo reći da je u trci između Trampa i Bajdena zaista moguć bilo koji ishod”, kaže Kondik koji je dio izbornog tima američke televizijske mreže CBS.
Lihtmen ističe da nije spreman da prognozira ishod izbora u novembru zbog niza faktora.
„Imate ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini. Nesigurnu ekonomiju. Republikance koji pokušavaju da predsjedniku Bajdenu pripišu skandal. Ne mislim da će uspijeti. Ali, ko zna. I u bilo kojem trenutku bi moglo da dođe do socijalnih nemira. Ima mnogo neizvjesnosti, zbog čega ne mogu još da predvidim pobjednika“, kaže Lihtmen.
Za Kajla Kondika jedino je izvjesno da, u slučaju novog poraza, Tramp ponovo neće priznati rezultat izbora.
To nije uradio ni 2020. godine, što se završilo napadom njegovih pristalica na Kapitol, a tvrdio je i da su izbori 2016. godine bili namješteni zato što je ukupno imao manji broj glasova od tadašnje protivkandidatkinje Hilari Klinton, iako je – zbog američkog elektorskog sistema – na kraju izabran za predsjednika.
Amerikanci se ipak nadaju da će ovogodišnji izborni proces biti mirniji
„Očekujem fer i slobodne izbore i da sve teče normalno. Očekujem intezivnu kampanju i nadam se da se ništa loše neće dogoditi", kaže za Glas Amerike stanovnik Merilenda Kent Bres.