Linkovi

Na pomolu štrajk lučkih radnika u Americi, moguće novo povećanje cena


ARHIVA - Brodski kontejneri u luci u Nju Džersiju (Foto: AP/Seth Wenig)
ARHIVA - Brodski kontejneri u luci u Nju Džersiju (Foto: AP/Seth Wenig)

Sindikat koji zastupa lučke radnike u Americi nagovijestio je da će 45.000 njegovih članova obustaviti rad od ponoći, čime će biti pokrenut masovni štrajk koji će vjerovatno zatvoriti luke širom istočne obale i Meksičkog zaliva.

Štrajk prijeti da značajno poremeti nacionalni lanac nabavke, što bi potencijalno moglo da dovede do povećanja cijena i kašnjenja u isporuci robe za domaćinstva i kompanije, ako bude trajao više nedelja. To je zato što bi štrajk lučkih radnika mogao da primora 36 luka - u kojima se istovara i utovara oko polovine robe koja se uvozi i izvozi iz SAD - da obustave operacije, prenosi agencija Asošijeted pres.

Sindikat je tokom vikenda potvrdio da će njegovi članovi početi da štrajkuju u utorak minut posle ponoći. U ponedeljak je okrivio Pomorsko udruženje SAD, koje zastupa luke, da nastavlja da "blokira put" ka sporazumu prije isticanja roka za potpisivanje ugovora.

"Pomorske kompanije koje zastupa USMX (pomorsko udruženje) žele da uživaju u milijarderskom profitu koji ostvaruju 2024. godine, dok članovima sindikata lučkih radnika (ILA) nude neprihvatljive zarade koje odbacujemo. Radnici zaslužuju da budu plaćeni za važan posao održavanja i rasta američke trgovine", navodi se u saopštenju sindikata.

Ako štrajk bude dugo trajao, mogao bi da primora kompanije da plaćaju za kašnjenja, dok bi roba mogla da stiže prekasno za prazničnu sezonu.

Potencijalno bi mogla da bude poremećena isporuka svega, od igračaka do jelki, automobila, kafe i povrća. Amerikanci bi takođe mogli da budu suočeni sa većim cijenama zbog problema u nabavci.

Lučki radnici traže veće plate i zabranu automatizacije dizalica, kapija i kamiona koji se koriste za utovar i istovar tereta. To će biti prvi štrajk koji je organizovao sindikat radnika koji rade na utovaru i istovaru tereta u lukama od 1977. godine.

Ako se procijeni da obustava rada ugrožava američku ekonomiju, predsjednik Džo Bajden bi mogao da se pozove na zakon iz 1947. godine i traži da sud izda naredbu o suspenziji štrajka. Bajden je već signalizirao da se ne bi odlučio na taj potez.

"Ne vjerujem u Taft-Hartli", rekao je Bajden u nedelju, aludirajući na zakon koji predsjednicima omogućava da intervenišu u radničkim sporovima koji prijete ekonomiji ili bezbjednosti zemlje.

Javnost pomno prati šta bi Bajdenova administracija mogla da uradi povodom štrajka, posebno mjesec dana uoči tijesnih predsjedničkih izbora.

XS
SM
MD
LG