Američki predsjednik Džo Bajden mjesecima je upozoravao Izrael da ne dozvoli da se rat protiv Hamasa u Gazi proširi na na borbu protiv Hezbolaha u Libanu i na kraju samog Irana koji podržava ekstremističke grupe na Bliskom istoku. Imajući u vidu trentnu situaciju u regionu, ta upozorenja po svemu sudeći nisu dala rezultate. Sada je pitanje koliko bi konflikt mogao dodatno da eskalira, te da li će Amerika biti direktno uvučena u sukob.
Početkom nedelje, Iran je ispalio gotovo 200 raketa na Izrael…Oštećena je jedna škola u izraelskom gradu Hod Hašaronu, dok je na Zapadnoj obali stradala jedna osoba. Teheran je saopštio da je napad bio odmazda zbog odluke Izraela da ubije lidere Hezbolaha, Hamasa i Irana.
Predsjednik Džo Bajden je o konfliktu razgovarao sa liderima G7, posle čega je izjavio: "Svih sedmoro smo saglasni da Izrael ima pravo da odgovori, i to proporcionalno”.
Američki lider poručio je, medjutim, da ne podržava napad na iranska nuklearna postrojenja.
Bajden je dugo upozoravao Izrael da ne dozvoli da se rat protiv Hamasa u Gazi proširi na drugog iranskog saveznika, Hezbolah u Libanu, i na kraju na sam Iran. Međutim, izraelske snage pokrenule su kopnenu ofanzivu u Libanu i prijete napadima na sve zemlje gdje se nalaze saveznici Teherana.
“To je slučaj sa Zapadnom obalom. Gazom, Libanom, Jemenom, Sirijom i takođe sa Iranom. Svugdje se borimo protiv osovine zla”, kazao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
Vašington strahuje da bi u slučaju dodatne eskalacije, Amerika mogla direktno da bude uvučena u rat – naročito ako budu napadnuti njeni interesi u regionu.
“Na primjer, ako se napadnu naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Ako pro-iranske grupe u Iraku i Siriju napadnu američke snage. I to bi mogao da bude put do američkog učešća u ovom ratu”, izjavio je Eron Dejvid Miler iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.
Sjedinjene Države već su učestvovale u presretanju iranskih raketa u Izraelu.
Nije još poznato da li bi Bajden upotrijebio ofanzivne kapacitete da direktno napadne Iran. Ono što jeste jasno je da Vašington nije uspio da suzbije konflikt uprkos pozivima na primirje u Gazi i Libanu.
"Oni koji imaju ključni uticaj na događaje na Bliskom istoku su učesnici borbenih operacija. To su Izrael, Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu, I Iran I njegove mreže širom regiona, uključujući Hutije u Jemenu. Sjedinjene Države velikim dijelom imaju ulogu posmatrača, koji pokušava da spriječi najgori ishod”, kaže Brajan Katulis iz Bliskoistočnog instituta.
Analitičari postavljaju pitanje i koliko Bajden i njegova administracija mogu da utiču na ključne aktere na Bliskom istoku, prije svega izraelskog premijera.
“Nažalost, priroda njihovih razgovora tokom protekle godine bila je da, bez obzira na Bajdenove argumente i stavove, Benjamin Netanju ide svojim putem i ne reaguje na američka strahovanja i savjete”, ocenjuje Džerald Fajerstajn, takođe analitičar Bliskoistočnog instituta.
Za stanovnike bliskoistočnog regiona, ti razgovori nisu apstraktni - već pitanje života i smrti.
