Linkovi

Velika petorka u subotu u Beogradu i Prištini: Na dnevnom redu kriza i nastavak dijaloga


Gabrijel Eskobar, Miroslav Lajčak i Aleksandar Vučić na sastanku u Predsedništvu Srbije
Gabrijel Eskobar, Miroslav Lajčak i Aleksandar Vučić na sastanku u Predsedništvu Srbije

Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak i i američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, pojačani savetnicima za spoljnu politiku i bezbednost predsednika Francuske, kancelara Nemačke i premijera Italije dolaze sutra na Balkan. U direktnim razgovorima prvo u Beogradu, a zatim i u Prištini oni će pokušati da postignu konkretan napredak u primeni Sporazuma o putu normalizacije, ali i da utiču na dalju deeskalaciju situaciju posle napada u Banjskoj.

Kako kaže Dragoslav Rašeta iz organizacije “Novi treći put” jako je teško izbeći krizni menadžment na Kosovu posle napada u Banjskoj 24. septembra:

Ne verujem da će Priština biti voljna da seda ponovo za sto ukoliko kao što oni i dalje tvrde da je Srbija direktno umešana u događaj koji se desio u Banjskoj. Tako da verujem da dokle god ne budemo imali crno na belo da vlada ili organi bezbednosnih službi Srbije jesu ili nisu umešani u taj događaj, da nećemo videti neki dalji progres, ali bitno je sprečiti da sam taj sporazum, i sami ti pregovori ne skrenu skroz sa koloseka”, kaže Rašeta.

Po mišljenju Ivana Vejvode sa Instituta društvenih nauka u Beču, istraga o napadu u Banjskoj je sigurno jedna od tema sa kojom će “velika petorka” doći u Beograd, jer kako kaže – u fokusu Evrope je na prvom mestu bezbednost.

Tu Srbija i Kosovo treba da pokažu da su kadri da doprinesu bezbednosti, jer nikom nije u interesu u Evropi da tu postoji jedno žarište. Ja ne mislim da će biti rata, mislim da je vlast u Srbiji i predsednik da su shvatili da se, da to tako narodski kažem, NATO ne dira – ima pet hiljada NATO vojnika i ne sme da se pređe ta granica”, kaže Vejvoda u razgovoru za Glas Amerike i ističe da se posle Banjske situacija bitno pogoršala i da će povratak dijalogu biti znatno teži bez ozbiljne istrage:

Tako da mislim da će se tražiti od Srbije da vladavina prava u ovom slučaju ispita događaj u Banjskoj, sve okolnosti, svu odgovornost, i pojedinačnu, i odgovornost same države, koja je morala u nekim dimenzijama da zna da se jedna paravojna formacija, ne samo organizuje, nego i naoružava sa veoma ozbiljnim naoružanjem”.

Istovremeno, Vejvoda ukazuje i da se sada ne smeju ponoviti greške koje učinjene sporazumom iz Ohrida, kada su, kako kaže, Evropa i Amerika olako prepustile Beogradu i Prištini da sami odlučuju o tome kako će se ispunjavati ono što je dogovoreno u Ohridu:

Metaforički rečeno mislim da treba da ih uzmu za ruku i povedu niz tu ulicu i da ih dovedu do cilja, do kuće koja se zove normalizacija. Ako akteri nisu sposobni i svesni da treba sami da pokažu državništvo, državnički interes da u ovom turbulentnom svetu u kome živimo. Mi imamo sreću da budemo u evropskom okruženju koje je bogatije, mnogo bogatije od drugih delova sveta, onda mislim da treba drugi sa strane da nam pomognu sa shvatimo taj naš sopstveni interes”.

Velika petorke će, kako smatra Rašeta, biti usmerena na povećanje bezbednosnih snaga i da će KFOR povećati brojnost na Kosovu. Da li će uspeti da preuzme glavnu ulogu na severu Kosova teško je sada reći kaže on i dodaje da ne veruje da će kosovska strana pristati da povuče svoje bezbednosne snage sa severa.

Ipak, ono što je sasvim izvesno je da je posle Banjske veoma oslabljena pregovaračka pozicija srpskog predsednika Aleksandra Vučića i da je njegova kredibilnost kao konstruktivnog partnera dovedena u pitanje:

Poseta Pekingu više ukazuje na suženost političkog manevrisanja srpske strane, nego same Kvinte. Sa jedne strane imate izolovanost na evropskoj političkoj sceni, odnosno samo tvrdog saveznika u Orbanu. Samim tim bi to bio jedan od ciljeva – da se pokaže da postoji savezništvo sa Kinom, a i sam sastanak sa Putinom sigurno neće biti blagonaklono gledano od strane evropskih zvaničnika”.

Sa ocenom da je kredibilnost Srbije i samog Aleksandra Vučića opala nakon Banjske slaže se i Ivan Vejvoda, i upozorava da treba voditi računa i o tome da uz ratove u Ukrajini i Izraelu, srpsko-kosovski spor nema veliku spoljnopolitičku težinu:

Ma koliko to možda ne zvuči tako, ovo što se događa između Srbije i Kosova je manjeg reda veličine, ma koliko bilo komplikovano za nas ovde u regionu, za aktere koji su involvirani, Beograd i Prištinu – ono izgleda da je 'lakše rešiti' nego ova dva prethodna pomenuta sukoba”, kaže u razgovoru za Glas Amerike Ivan Vejvoda.

XS
SM
MD
LG