Linkovi

Zapadne diplomate raspravljaju o bliskoistočnim tenzijama, nastavak napora da se postigne primirje


Američki državni sekretar Antoni Blinken šeta palatom Al-Itihadija u Kairu, 18. septembra 2024.
Američki državni sekretar Antoni Blinken šeta palatom Al-Itihadija u Kairu, 18. septembra 2024.

Visoke zapadne diplomate treba da se sastanu u četvrtak u Parizu usred napora da se postigne prekid vatre u Gazi i spreči da tenzije duž granice između Izraela i Libana prerastu u veći sukob.

Američki državni sekretar Entoni Blinken učestvuje u pregovorima sa svojim kolegama iz Britanije, Francuske, Nemačke i Italije nakon što je otputovao u Egipat na razgovore o tome kako da unaprede pregovore u Gazi.

Blinken je u sredu rekao da je postignut napredak u sporazumu o prekidu vatre u poslednjih mesec i po dana, ali da sada i Izrael i Hamas moraju da pokažu "političku volju" da bi se sporazum zaključio.

"Postoji, mislim, u sporazumu 18 stavova, od kojih je 15 dogovoreno. Ali preostala pitanja moraju biti rešena", rekao je Blinken tokom zajedničke konferencije za novinare u Kairu sa egipatskim ministrom spoljnih poslova Badrom Abdelatijem.

Abdelati je rekao novinarima preko prevodioca da je Hamas potvrdio svoju punu posvećenost sporazumu o prekidu vatre postignutom 27. maja i izmenama i dopunama od 2. jula.

Višemesečni razgovori sa američkim, egipatskim i katarskim zvaničnicima koji posreduju tek treba da donesu dogovor koji bi odgovarao i Izraelu i Hamasu. Pregovori su se fokusirali na nacrt koji uključuje zaustavljanje borbi i oslobađanje talaca koje i dalje drže militanti Hamasa u Gazi.

SAD nisu dale predviđene rokove za revidirani predlog, iako su zvaničnici nagovestili da će uskoro biti predstavljen.

Delovi voki-tokija koji je eksplodirao u kući, u Baalbeku, istočni Liban, 18. septembra 2024.
Delovi voki-tokija koji je eksplodirao u kući, u Baalbeku, istočni Liban, 18. septembra 2024.

Pritisak na prekid vatre mogao bi biti dodatno komplikovan nizom smrtonosnih eksplozija pejdžera i voki-tokija koje koriste pripadnici militantne grupe Hezbolah u Libanu.

Eksplozije ove nedelje usledile su ubrzo nakon što je Izrael najavio proširenje svog rata protiv Hamasa kako bi uključio cilj da se stanovnicima severnog Izraela omogući povratak u domove koje su evakuisali zbog sukoba između izraelskih trupa i Hezbolaha duž granice između Izraela i Libana.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izrazio je zabrinutost zbog napada, koji se uveliko pripisuje Izraelu.

"Zato što je očigledno da je logika eksplodiranja svih ovih uređaja da se to uradi kao preventivni udar pre velike vojne operacije", rekao je on novinarima u Njujorku. "Toliko koliko je važan događaj sam po sebi, pokazatelj je da ovaj događaj potvrđuje da postoji ozbiljan rizik od dramatične eskalacije u Libanu i sve se mora učiniti da se ta eskalacija izbegne".

Hezbolah, saveznik Hamasa, započeo je skoro svakodnevne napade ubrzo nakon što je počeo rat u Gazi, primoravajući desetine hiljada ljudi da napuste svoje domove. Hezbolah, koji kao i Hamas podržava Iran, rekao je da bi zaustavio napade ako bi postojao sporazum o prekidu vatre za Gazu.

Hezbolah je grupa koju su SAD, EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje proglasile za terorističku.

Sednia Generalne skupštine UN: Usvojena palestinska rezolucija

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u sredu rezoluciju kojom se Izrael poziva da prekine okupaciju palestinskih zemalja u roku od godinu dana. U tekstu se takođe predlažu sankcije i koraci ka okončanju isporuke oružja Izraelu ako bi se ono moglo koristiti u palestinskim oblastima.

Rezolucija je usvojena sa 124 glasa za i 14 protiv, uz 43 uzdržana.

Rezolucija koju su izradili Palestinci pokušava da nadogradi zamah dobijen savetodavnim mišljenjem koje je u julu izdao najviši sud UN-a, Međunarodni sud pravde. Sud je rekao da je aneksija i okupacija palestinskih teritorija nezakonita i da su izraelski diskriminatorni zakoni i politika prema Palestincima "ravni zločinu aparthejda".

"Posvećeni smo vladavini međunarodnog prava i pravednom i trajnom miru u našem regionu", rekao je palestinski izaslanik Rijad Mansur na početku dvodnevnog sastanka u ponedeljak. "Ovo zahteva da se ista pravila primenjuju na sve. Bez pristrasnosti. Nema dvostrukih standarda. Bez izuzetnosti. I bez izuzetka".

Izrael je odbacio mišljenje suda, a njegov ambasador je pozvao zemlje da ne podrže predloženu rezoluciju.

"Ovo je sramna odluka koja podržava diplomatski terorizam palestinskih vlasti", rekao je ambasador Deni Danon u izjavi posle glasanja.

Sjedinjene Države su glasale protiv te mere.

"Ova rezolucija danas ne nudi nikakav put napred ili nadu", rekla je ambasadorka Linda Tomas-Grinfild skupštini u ponedeljak. "Njeno usvajanje neće spasiti palestinske živote, vratiti taoce kućama, okončati izraelska naselja ili ponovo pokrenuti mirovni proces".

Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, ali imaju težinu međunarodne zajednice.

Hamas je pokrenuo sukob svojim napadom na južni Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, dok je oko 250 talaca zarobljeno. U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 41.200 Palestinaca, a Izrael tvrdi da broj poginulih uključuje hiljade militantnih boraca.

Šefica Biroa Glasa Amerike u Stejt dipartmentu Najki Čing, dopisnica iz UN Margaret Bešir, Kim Lejvic dale su svoj doprinos pisanju ovog izveštaja
XS
SM
MD
LG