Vučić na sastanku sa komandantom Nacionalne garde Ohaja zatražio jaču podršku SAD u zaštiti Srba na Kosovu

Sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i komandanta Nacionalne garde Ohaja general-majora Džona Harisa (foto: Instagram)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je u petak komandanta Nacionalne garde Ohaja general-majora Džona Harisa, a na sastanku je preneo zabrinutost zbog sve teže bezbednosne situacije na Kosovu i zatražio jaču podršku Sjedinjenih Država (SAD) u zaštiti srpskog naroda.

Predsednik Srbije je rekao da je sa komandantom Nacionalne garde Ohaja imao konstruktivne razgovore o bezbednosnoj situaciji u regionu, odnosima Srbije i SAD, kao i o mogućnostima za dalje unapređenje bilateralne, vojne, ali i saradnje u drugim oblastima.

"General-majoru Harisu preneo sam zabrinutost zbog sve teže bezbednosne situacije Srba na Kosovu i Metohiji, zatraživši jaču podršku SAD u zaštiti našeg naroda i obezbeđivanju njihovih prava", napisao je Vučić na svom Instagram nalogu @buducnostsrbijeav.

Naglasio je da je Srbija opredeljena da jača ukupne bilateralne odnose sa SAD, posebno na ekonomskom i privrednom planu, sa ciljem uspostavljanja strateškog partnerstva u oblastima od obostranog interesa.

"Sa zadovoljstvom smo konstatovali međusobnu iskrenu posvećenost nastavku uspešne saradnje Srbije i Nacionalne garde Ohaja i izneli predloge o mogućnostima za njeno unapređenje", dodao je Vučić.

Ne propustite: Vučić izneo sedam zahteva Srbije: Beograd traži vraćanje na stanje pre jednostranih poteza Prištine

Inače, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u prošli petak da će zvanični Beograd, u okviru globalne diplomatske kampanje povodom nedavnog pogoršanja situacije na Kosovu, tražiti ispunjenje sedam zahteva, čija je svrha napredak u dijalogu i vraćanje na stanje pre jednostranih poteza Prištine.

Beograd zahteva raspisivanje lokalnih izbora na Severu; povratak srpskih sudija i tužilaca na pravosudne funkcije; povlačenje specijalnih jedinica kosovske policije iz baza i kontrolnih punktova, kao i njihov izlazak iz institucija; hitno, neodložno i konačno formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO); oslobađanje „političkih zatvorenika“; omogućavanje platnog prometa i poštanskih usluga; primenu člana 9 Briselskog sporazuma.

Do novog zaoštravanja odnosa na relaciji Beograd-Priština došlo je pošto su vlasti Kosova zatvorile paralelne srpske institucije na severu koje smatraju neustavnim i nelegalnim.