Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke saopštila je u petak da “Sjedinjene Američke Države Crnu Goru već zovu prvom narednom članicom EU", ali i ukazala da nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a svjedočimo “lošoj nacionalnoj retorici". Ona je, takođe, poručila da su “SAD i dalje zabrinute zbog uključivanja u vladu nekih koji istorijski ne dijele ciljeve većine crnogorskog naroda”.
“Rekonstrukcija vlade, odmah nakon postizanja pozitivnog IBAR-a, praćena je porastom beskorisne retorike - nacionalističke i etničke retorike podjela. To je uznemirilo građane i zaoštrilo odnose sa susjedima. Kada zemlja treba da se usredsrijedi na ambiciozni poziv na zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja 2026, ovakva ometanja prijete napretku. Zato smo mi, SAD, još uvijek zabrinuti zbog uključivanja u vladu nekih koji istorijski ne dijele ciljeve većine crnogorskog naroda”, poručila ambasadorka Rajnke na otvaranju 14. 2BS Foruma u Budvi.
Ona je, takođe, poručila da u potpunosti podržavaju dalji napredak u regionalnoj ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji, posebno u naporima Crne Gore ka evropskim integracijama, ali je naglasila:
“Identitetska politika, koju oblikuju i kojom manipulišu maligni akteri i njihovi proksiji, stvara klimu podjela koja bi mogla hendikepirati ovu zemlju, kao i bilo koju drugu zemlju u kojoj se ne poštuju svi članovi različitih grupa”, navela je Rajnke i poručila da je “odgovornost za eliminisanje štetnih politika i negativnih uticaja na političkim liderima”.
Lajčak: Crna Gora ima najbolje šanse da uđe u EU, ali proces traži rezultate
Specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak kaže da “Crna Gora ima najbolje šanse da uđe u EU”. On je rekao da da “ono što trenutno postoji na Balkanu, nijesmo imali posljednjih 15 godina i da postoji kretanje i napredak” ali da vjerujre da je “najveći izazov to što region još nije pravazišao nasljeđe bivše Jugoslavije”.
“Još je previše prošlosti u sadašnjem životu i previše političara koji grade svoje karijere u tumačenju prošlosti, a ne u pripremama za budućnost i nema osećaja pomirenja i pravde, a takođe, mislim da je previše etničkih i vjerskih elemenata, što takođe koči napredak”, smatra Lajčak.
Odgovarajući na pitanje da li postoji diskrapanca između političkog gledanja i realnosti na Balkanu, Lajčak je rekao da je posljednjih godina diskrapanca postojala, ukazujući da je “EU govorila da je posvećena regionu, a to se nije osjećalo u evropskim prijestonicama”.
“Tako da sada treba ubijediti region da je ovaj put to stvarno i da je to stvarna perspektiva i onda nas zanima kako će države Balkana iskoristiti trenutak. Crna Gora je u najboljoj poziciji, ali taj proces neće se ostvarit auto-pilotski već traži rezultate”, poručio je Lajčak.
Milatović: Što prije normalizovati situaciju sa Hrvatskom
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je, “nakon dobijanja IBAR-a, Vlada Crne Gore pokazala karakter koji nije istinski posvećen promjenama” .
Na pitanje o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohiju, koji je preminuo 2020, uz podsjećanje novinara Adnana Rondića na Amfilohijeve oštre i uvredljive poruke na račun Crnogoraca i manjina, Milatović je rekao je da je “Amfilohije značajna ličnost koja je nesumnjivo imala posebno važnu ulogu 30. avgusta 2020.”
“Sigurno je da je svaka osoba slojevita, ne ulazeći u stvari o kojima ste govorili. Političkim djelovanjem se trudim da od Crne Gore napravim kuću svih nas”, naveo je Milatović dodajući da nema dilemu da Amfilohije zaslužuje spomenik.
Govoreći o odnosima Crne Gore sa Srbijom, crnogorski predsjednik je rekao da mu je žao da “postoje politički subjekti u Crnoj Gori i njihovi predstavnici koji posmatraju Srbiju na način da im je ona važnija od Crne Gore”.
“Političari zato imaju problem sa mnom, jer ja svoj put ne mijenjam, on je jasan i direktan… Ja 30. avgust ne posmatram na način da je sada trebao da dođe neko drugi koji će da marginalizuje drugi dio našeg stanovništva . Uloga zamjena, a ne suštinskih promjena je problem naše poltiičke elite. Da bi Crna Gora bila bolja, partije moraju biti bolje. Ja nemam drugu državu bez Crnu Goru. Mislim da je Srbija prijateljska zemlja, važan ekonomski partner i zemlja sa kojom dijelimo istoriju, prošlost i zemlja sa kojom ćemo morati da dijelimo zajedničku budućnost. To je u interesu Crne Gore i interesu svih na Balkanu”, rekao je Milatović i naglasio da se “situacija sa Hrvatskom što prije mora normalizovati i vratiti u onaj okvir koji je postojao ranije”.
Crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović pozvao je EU i NATO da ostanu fokusirani na Balkan i da region ostane visoko na agendi. On je poručio da “ako ostavimo vakum, otvorićemo prostor za treće strane”.
Krapović je, između ostalog, ukazao na opasnost od uticaja trećih strana, prije svega Rusije, te ostvarivanja njenih interesa na Balkanu, kao i refleksiji rata u Ukrajini. Odgovarajući na pitanje o usvajanju Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, te u tom kontekstu komplikovanju odnosa sa susjednom Hrvatskom, rekao je da "sve što radi Vlada i odluke koje donosi, usmjereno je na pomirenje unutar društva”.
“Nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se nekom nanese šteta, posebno ne Hrvatskoj kao jednoj od najbližih saveznica. Cilj je bio isključivo izraz demokratske zrelosti i spremnost da svakoj od tamnih stranica damo adekvatan karakter i okvir. To je, u jednom dijelu principijelno ponašanje, da se svaki zločin i genocid nazove pravim imenom”, rekao je Krapović.
On je, takođe, dodao da “Crna Gora odluke donosi samostalno” i da je to odluka crnogorskog parlamenta.
“Donosimo odluke samostalno. Hrvatski premijer Andrej Plenković ima pravo na svoj doživljaj te odluke i ona nije usmjerena protiv Hrvatske, radi se o principijelnom ponašanju” , naveo je crnogorski minisar odbrane Dragan Krapović.
Predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, Milica Pejanović Đurišić smatra da se “Crna Gora, kao članica NATO i najozbiljniji kandidat za članstvo u EU, nalazi na kritičnoj tački koja ce odrediti njenu budućnost”.
“Crnogorsko društvo izloženo je ogromnom pritisku u cilju slabljenja kohezije zasnovane na građanskim, sekularinim i evropskim vrijednostima, a na račun nacionalističkih i populističkih neodgovornih manipulacija kojima se dodatno slabe nedovoljno izgrađene institucije”, kazala je Pejanović Đurišić na otvaranju 14. 2BS Foruma.
Ona je navela da se “u zemlji koja je čvrsto opredijeljena za evroatlantski put, ne smije dozvoliti zanemarivanje izazova koji dolaze spolja i koji veoma lako mogu prerasti u unutrašnji problem”.
“Politička polarizacija, etnonacionalizam i ranjivost na strani maligni uticaj predstavljaju ozbiljnije prijetnje našem demokratskom razvoju i napretku ka punoj integraciji u evropske strukture, nego što su sa domaćih najviših adresa spremni da prepoznaju i prepoznaju i saglasno tome izvrše potrebna prilagođavanja javnih politika”, ocijenila je ona.
Pejanović Đurišić navodi da “Kosovo i Bosna i Hercegovina ostaju dvije ključne tačke potencijalne eskalacije”, ukazujući da o tome stiže sve više upozorenja sa relevantnih međunarodnih adresa.
“Propaganda i dezinformacione kampanje, koje iz Moskve često dolaze preko Beograda, pa i Banjaluke, ciljaju na destabilizaciju regiona, raspirivanje međuetničkih tenzija i usporavanje evropskih integracija. S druge strane, kineski ekonomski uticaj ostaje dio geopolitičkog pritiska koji dodatno komplikuje našu regionalnu dinamiku”, navela je predsjednica Atlanskog saveza Crne Gore.
Pejanović Đurišić je kazala da izazovi na globalnom nivou zahtijevaju brzo prilagođavanje i čvršću saradnju transatlantskih partnera. Ona je, takođe, dodala da “već dobro poznati regionalni izazovi ponovo dobijaju na intenzitetu i predstavljaju značajno opterećenje za Zapadni Balkan, usporavajući napredak u evropskim integracijama, pa i ukupan razvoj”.
“Evropa se suočava s jednim od najsloženijih perioda u novijoj istoriji. Ruska agresija na Ukrajinu ušla je u treću godinu, a njeni efekti se jednako snažno osjećaju kao i na početku rata. Nećemo prestati da ponavljamo da ovaj sukob nije samo vojna konfrontacija, već predstavlja i direktan izazov posthladnoratovskom međunarodnom poretku i temeljnim principima međunarodnog prava. Ukrajinski otpor zato je postao simbol globalne borbe za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake nezavisne države na svijetu, ali i odbranu demokratskih vrijednosti od totalitarnih tendencija”, navela je Pejanović Đurišić.
O izazovima u BiH
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak navodi “imamo novu situaciju, zamajac za Zapadni Balkan”, i poručio da je to prilika za sve političare koji deklarativno govore o posvećnosti da to i na djelu pokažu.
“To je proces koji transformiše društvo i Bosna i Hercegovina je pozvana da počne pristupne pregovore, što je veliki korak od strane EU, ali treba da postoje konkretni koraci i iz BiH. Postoji nekoliko izazova. Milorad Dodik je jedan od njih, ali ne i jedini i ključno pitanje je kako osavremeniti Ustav, jer on nije kompatibilan sa evropskim procesima. To treba da bude ključni prioritet i da se urade izmjene Ustava, kako bi on pomogao u napretku”, naveo je Lajčak.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit rekao je, govoreći na 2BS Forumu o odnosima sa ključnim političkim liderima u Bosni i Hercegovini, da je “u Crnoj Gori lako govoriti o NATO, ali da to nije slučaj u BiH”.
“Svi znamo da postoje snažne rezerve u pogledu stava da li neko želi da bude u NATO-u. Nemamo jedinstvene političke stavove o tome, imamo političare u Republici Srpskoj, izvjestan uticaj iz Srbije i to je jedan od ključnih izazova, ali NATO se na pozitivan način bavi Bosnom i Hercegovinom. Mislim da je vrijeme da ljudi shvate da su NATO i EU način da se spriječi da ono što se dešavalo više nikad ne desi. Vjerujem u opredijeljenost ka ovome, ne od strane političara, već od strane običnog naroda”, naveo je Šmit.
On je na panelu "Kretanje u budućnost Bosne i Hercegovine usred regionalnih izazova" rekao da je “pred Bosnom i Hercegovinom godina političkih mogućnosti”, ali da dosta toga zavisi od političkog djelovanja i odluka.
“Do sada nije bilo mogućnosti da se imenuje glavni pregovarač za pristupanje EU, ali sada je došlo vrijeme da sve osobe koje su odgovorne kažu: Ovo je vaša zemlja i ovo je prilika za našu zemlju. Stavite po strani etničke političke rezerve. Svi oni koji javno govore da su za EU integracije, sada je došlo vrijeme da to dokažete”, poručio je Šmit.